I MANJAK MALIH STANOVA ZIDA CENU KVADRATA: Koliko koštaju nekretnine u Srbiji i šta se može očekivati ubuduće

Elena Božić Talijan

14. 05. 2025. u 07:00

CENE stanova u većim gradovima u Srbiji nastavile su da rastu i u ovoj godini, a najveći procentualni skok zabeležen je u Beogradu i Kragujevcu.

И МАЊАК МАЛИХ СТАНОВА ЗИДА ЦЕНУ КВАДРАТА: Колико коштају некретнине у Србији и шта се може очекивати убудуће

Najviše stanova rentira se na Vračaru, Foto Ž. Knežević

Loša vest za kupce je da ne bi trebalo da se nadaju pojeftinjenju kvadrata. Kako ukazuju analitičari, može se očekivati eventualno stabilizacija cena ili poskupljenje.

Prema rečima Aleksandre Mihajlović sa specijalizovanog portala za nekretnine "4zida", trenutno dostupni podaci i tržišni signali ne ukazuju da je pad cena stanova realan u narednom periodu.

- Naprotiv, većina ključnih faktora trenutno radi u prilog stabilnim ili rastućim cenama - precizira naša sagovornica. - Beograd ostaje najaktivnije i najskuplje tržište, dok Kragujevac beleži najveći procentualni rast. Prosečna cena oglašenih stanova u glavnom gradu u prva tri meseca 2025. iznosila je oko 2.990 po kvadratu, dok je u istom periodu lane bila 2.733, što predstavlja rast od 9,4 procenta.

Ona ističe da na tržištu postoji velika potražnja za manjim nekretninama do 50 kvadrata, koje su najčešći izbor za prvi stan i kojih nema dovoljno.

- U tom segmentu ponude dolazi do deficita, što značajno utiče na rast cena - objašnjava naša sagovornica. - Dodatni impuls tržištu dao je i novi Zakon o subvencionisanim stambenim kreditima za mlade, koji je podstakao potražnju, naročito u Beogradu i Novom Sadu.

U centru prestonice "papreno"

NAJSKUPLjE oglašeni kvadrati u prestonici su i dalje u centru grada. Na Savskom vencu se kvadrat u proseku prodaje za oko 4.418 evra, na Starom gradu za oko 4.326, a na Vračaru za 4.042 evra.

- Značajan rast beleži i Palilula, gde je cena porasla sa oko 2.000 evra po kvadratu u prvom kvartalu 2024. na 2.500 u istom periodu ove godine, što je jedan od najvećih skokova među beogradskim opštinama - navodi Aleksandra Mihajlović sa portala "4zida". - Ostale opštine u Beogradu Zvezdara, Voždovac, Novi Beograd takođe beleže poskupljenje. S druge strane, u prigradskim opštinama, kao što su Mladenovac, Obrenovac, Lazarevac i Sopot, cene su ostale gotovo nepromenjene, a ponegde je došlo do blagog pada od jedan do dva odsto.

Govoreći o Srpskoj Atini, Mihajlovićeva kaže da je u proseku kvadrat u prvom kvartalu koštao 2.526 evra, a u istom periodu lane bio je 2.470 evra. Ona ukazuje da je Novi Sad po visini cena stanova odmah iza Beograda i na dobrom putu da stigne prestonicu.

- Posmatrajući samo novogradnju, prosečna cena kvadrata u glavnom gradu je 2.670 evra, a u Novom Sadu oko 2.340 evra - navodi naša sagovornica. - To je aktivno tržište, a potražnju podstiču i kupci iz drugih delova zemlje, naročito iz okoline i manjih mesta Vojvodine.

Za Nišlije i one koji planiraju kupovinu nekretnine u gradu na Nišavi, dobra vest je da je tu cena stanova ostala gotovo nepromenjena.

- Kvadrat je u Nišu u prvom kvartalu u proseku koštao 1.705 evra, dok je u istom periodu prošle godine bio 1.677 evra, što je poskupljenje od 28 evra - kaže Mihajlovićeva. - S druge strane, Kragujevac beleži najveći procentualni rast cena stanova među analiziranim gradovima, oko 10,2 procenta. Prosečna cena kvadrata porasla je sa 1.452 evra, koliko je iznosila u prvom tromesečju 2024, na 1.600 u istom periodu ove godine.

Samo Vranje ispod hiljadu evra

ANALIZA prosečnih cena u manjim gradovima pokazuje da su najviše vrednosti zabeležene u Valjevu, gde kvadrat dostiže 1.817 evra - navodi Aleksandra Mihajlović. - Slede Smederevo (1.282 evra), Kruševac (1.246 evra) i Zrenjanin (1.160 evra). Nekretnine na jugu Srbije su jeftinije, pa u Leskovcu kvadrat u proseku košta 1.060 evra, dok je Vranje redak primer grada u kojem je i dalje moguće pronaći stanove po ceni nižoj od 1.000 evra po kvadratu - prosečna cena iznosi 930 evra.

Razlike u cenama kvadrata po kvadratima, kako dodaje, jasno pokazuju koliko je tržište nekretnina u Srbiji regionalno neujednačeno. Cenu diktiraju faktori poput potražnje, ekonomske aktivnosti, migracionih tokova i opšte infrastrukture, pri čemu su gradovi sa univerzitetima, jakim tržištem rada i boljom saobraćajnom povezanošću značajno skuplji.

Izvršni direktor jedne novosadske agencije Dragan Rabatić, govoreći o specifičnostima tržišta ovog grada, ukazao je da je jedna od njegovih karakteristika i da je stara gradnja skuplja od novih stanova. Kvadrat stana u staroj gradnji u Novom Sadu je u proteklih pet godina poskupeo za oko 50 odsto, u proseku košta oko 2.540 evra, što je oko 850 evra više nego 2019. godine.

- Najbolje se prodaju stanovi u predugovaranju ili u početnoj fazi gradnje - navodi Rabatić. - Druga kategorija su polovni ili tzv. sekundarni stanovi koji su za renoviranje. Oni su kupcima zanimljivi i zbog velike potražnje nema ih dovoljno. Kupci za takve stanove su tzv. keš kupci koji u danu završavaju kupovinu. Kod njih je period od informacije do realizacije jako kratak.

On kaže da je analizirajući tržišna kretanja zaključak da su sredstva koja se obezbeđuju iz stambenih kredita pokretač procesa kupoprodaje.

- Bez stambenih kredita, tržište nekratnina, pre svega u segmentu stanova, prilično je usporeno - objašnjava Rabatić. - Jedan stambeni kredit pokreće niz od narednih desetak kupoprodaja. Bez te baze tržište ne bi bilo na ovom nivou na kome je sada, ni cenovno, a ni količinski. U prilog ovoj tvrdnji je i povećan broj kupaca koji su zainteresovani za kupovinu, pre svega stanova putem kredita za mlade.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

TO JE JEDINI TIM U EVROPI KOJI IMA...: Turski stručnjak otvorio dušu o stanju u grčkom klubu