KRAJ OSMOČASOVNOM RADNOM VREMENU: Razmatra se prelazak na četvorodnevnu radnu nedelju u ovoj državi
STANOVNICI u Nemačkoj „tesno“ podržavaju prelazak na sedmično ograničenje radnih sati, umesto zadržavanja osmočasovnog dnevnog limita koji je trenutno na snazi, pokazalo je istraživanje koje je za novinsku agenciju dpa sprovela firma za ispitivanje javnog mnjenja YouGov.
Foto Shutterstock
Istraživanje je pokazalo da 38 odsto ispitanika podržava tu meru, 20 odsto ih je protiv, a suzdržanih je 37 procenata.
Predlog, uključen u koalicioni sporazum nove nemačke vlade, zamenio bi postojeće dnevno osmočasovno ograničenje nedeljnim ograničenjem, s ciljem omogućavanja veće fleksibilnosti pri rasporedu radnog vremena.
Prema predloženoj promeni, zaposleni bi mogli da rade duže manji broj dana i to, na primer, četiri dana po 10 sati umesto pet dana po osam sati.
Od ispitanika koji zagovaraju te mere, 82 odsto ih je reklo da taj model nudi veću fleksibilnost, poput dužih vikenda. Oko 44 odsto takođe vidi prednosti za poslodavce koji tako više ne bi bili vezani ograničenjem od osam sati dnevno.
Argumetni za i protiv
S druge strane, kritičari strahuju od smanjene produktivnosti i umora radnika. Tako, dve trećine protivnika te mere kaže da bi produktivnost pala nakon osam sati, a 61 odsto ih brine da bi produžene smene opteretile zaposlene.
Upitani da biraju između rada četiri dana sedmično po 10 sati ili pet dana po osam sati za istu platu, 37 odsto je prednost dalo četvorodnevnoj radnoj nedelji, dok 28 odsto podržava postojeći tradicionalni model.
Više od polovine protivnika tvrdilo je da ne mogu ostati produktivni duže od osam sati, a oko 40 odsto izrazilo je zabrinutost zbog manjeg vremena koje bi im ostalo na raspolaganju za porodicu i hobije.
(Index)
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)