30 POSTO SVIH ULAGANJA OD PLANA SRBIJA 2030 SU ULAGANJA U ENERGETIKU Đedović Handanović: Moramo da pokrenemo novi ciklus

В.Н.

07. 03. 2026. u 13:13

MINISTARKA energetike Dubravka Đedović Handanović govorila je o ulaganjima u energetsku infrastrukturu u sklopu plana "Srbija 2030".

30 ПОСТО СВИХ УЛАГАЊА ОД ПЛАНА СРБИЈА 2030 СУ УЛАГАЊА У ЕНЕРГЕТИКУ Ђедовић Хандановић: Морамо да покренемо нови циклус

Foto: Novosti

- Moramo da pokrenemo novi ciklus u energetsku infrastrukturu, mrežu, sve to da bi obezbedili privredn iravoj, novih tehnologija, rast veštačke inteligencije, digitalne infrastruktrue, vez energije to je nemoguće. Ratovi se vode zbog energenata, a naš je sistem izgrađen 60ih,70ih,80ih godina i posle toga je malo uradđeno. Počeli smo to da menjamo - rekla je Đedović Handanović.

- 30 posto svih ulaganja od Plana Srbija 2030 su ulaganja u energetiku. Pre svega početak izgradnje nuklearnog objekta u našoj zemlji, hrabro smo izmenili zakon i moramo da započenmo izgradnju prve nuklearne elektrane pre 2035 godine. Potrebno nam je 3 milijarde evra, jer je to čista, sigurna energija i ceo svet teži da 3 puta poveća nivo nuklearne enegije do 2050 godine. Ako radimo posvećeno, možemo nakon 2040. godine da to imamo. Sada uspostavljamo nacionalno telo za razvoj nuklearnog plana - rekla je ministarka. 

- Mi moramo imati 60 odsto više proizvodnih kapaciteta imati nego što sada imamo. Ne sme dolaziti do prekida kada padne sneg, moramo jačati mrežu u celoj zemlji, rekonstruisati sve. Čak 1000 kilometara dalekovoda, moramo ulagati u industrijske zone, u Šapcu, Leskovcu, Inđiji, da bi mogli da jačamo privredu i privredni rast , da građani imaju sigurno napajanje električnom energijom.

- Novi naftovod ka Mađarskoj, da dopremimo sigurno našte derivate da ne zavisimo od brodova, vozova. Izdržali smo 100 dana bez kapi nafte, nismo imali nikakve nestašice.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

MANJA POTROŠNJA, VEĆA STABILNOST: Energetska efikasnost u službi javnog zdravlja