KOLIKO SE RADI U EVROPI: Srbija na vrhu liste sa 40,6 sati nedeljno
DOK u jednom delu Evrope radni dan završava posle nešto više od sedam sati, u drugom se redovno prelazi osam, a ponegde se ide i znatno preko toga.
Foto: Photo by Israel Andrade on Unsplash
Razlike nove liste otkrivaju kako funkcionišu ekonomije, tržišta rada i svakodnevni život miliona ljudi - a Srbija se nalazi na strani onih koji rade duže od evropskog proseka.
Prema podacima o stvarnom radnom vremenu u Evropi, prosečna radna nedelja u Evropskoj uniji iznosi oko 35,9 sati.
Ipak, iz tog proseka se ne vide ogromne razlike između zemalja, jer se u nekim državama radi manje od 32 sata nedeljno, do kod drugih radno vreme prelazi 40 sati.
Srbija se nalazi na trećem mestu, u grupi sa najdužim radnim nedeljama.
Radi se oko 40 sati nedeljno, što je znatno iznad proseka i praktično znači puno radno vreme bez mnogo prostora za skraćene modele rada koji su u zapadnoj Evropi sve češći.
Zemlje sa najdužim i najkraćim radnim nedeljama
Na samom vrhu po dužini radne nedelje nalaze se Turska, Bosna i Hercegovina i Srbija. U Turskoj se radi u proseku preko 42 sata nedeljno, u BiH oko 40,9, a u Srbiji oko 40,6 sati. Ove brojke znače da se u praksi često radi više od osam sati dnevno tokom pet radnih dana.
Odmah iza njih su Grčka, Severna Makedonija i Bugarska, koje takođe beleže relativno duge radne nedelje.
Interesantno je da se u ovoj grupi uglavnom nalaze balkanske i jugoistočne evropske zemlje, što ukazuje na regionalni obrazac.
Na suprotnom kraju liste je Holandija, sa oko 31,9 sati nedeljno.
Tamo je rad sa skraćenim radnim vremenom izuzetno rasprostranjen i čini skoro polovinu ukupne zaposlenosti, što značajno spušta prosek.
Slede Nemačka, Danska i Norveška, gde se takođe radi oko 33 do 34 sata nedeljno, kao i Austrija, Belgija i Finska, koje su sve ispod ili oko granice od 35 sati.
Razlika između najkraće i najduže radne nedelje u Evropi tako dostiže više od deset sati - kao čitav dodatni radni dan.
Zašto postoje ovako velike razlike i šta to govori o Srbiji
Ključni razlozi za razlike u radnom vremenu ne leže samo u zakonima, već u strukturi ekonomije i načina na koji tržište rada funkcioniše.
U zemljama zapadne i severne Evrope veći je udeo rada sa skraćenim radnim vremenom, ali i bolja produktivnost po satu rada, što omogućava da se isti ekonomski rezultat postigne za manje radnih sati.
U Srbiji i delu regiona situacija je drugačija.
Rad sa nepunim radnim vremenom je manje zastupljen, a struktura zaposlenosti više je oslonjena na sektore u kojima je potrebno više radnih sati da bi se ostvario isti učinak.
U okviru svake zemlje postoje velike razlike - pojedini sektori, poput poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, kao i određenih menadžerskih i terenskih poslova, imaju značajno duže radne nedelje od proseka.
Nasuprot tome, administrativni i uslužni poslovi često imaju kraće radno vreme, prenosi "Juronjuz".
Koliko se radi u Rusiji
Prema podacima ruske statističke službe Rostat, prosečna dužina radnog dana u prvom kvartalu 2026. godine iznosila je 7,66 sati.
To predstavlja porast od oko 1,7 odsto u odnosu na isti period prošle godine.
Ovaj rast radnog vremena tumači se kao odraz napetosti na tržištu rada.
Ruski poslodavci i dalje se suočavaju sa nedostatkom radne snage i visokom potražnjom za radnicima u brojnim sektorima.
U uslovima niske nezaposlenosti, kompanije se sve ređe odlučuju za nova zapošljavanja, pa se opterećenje sve više prenosi na postojeće radnike.
Istovremeno, kao kompenzacija za veći obim posla, zaposlenima se nude i više plate.
(RT Balkan)
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
"SPREMNI SMO NA NAJSNAŽNIJI ODGOVOR" Turska uputila oštru poruku Francuskoj
11. 06. 2026. u 12:40
MACUT I JOTOVA: Razgovori o bilateralnoj saradnji Srbije i Bugarske
10. 06. 2026. u 20:24
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
MISTERIJA KOJA GODINAMA PROGANjA SRBIJU: Šta je majka pronašla na mestu gde je stradao njen sin?
FILIP Tomović imao je 17 godina kada je njegov život tragično prekinut, a slučaj njegove smrti godinama kasnije ostao je jedan od najpotresnijih događaja koji se povezuje sa pričama o delovanju satanističkih i okultnih grupa u Srbiji.
09. 07. 2026. u 13:29
NOVINARKA MARIJA NAĐENA MRTVA U AUTU: Kamere snimile poslednje trenutke
GRČKU je potresla vest o iznenadnoj smrti novinarke Marije Antonijanaki, koja je pronađena mrtva u svom automobilu u Iraklionu na Kritu.
06. 07. 2026. u 10:26
"SPAVAO BIH S NjOM I OŽENIO JE!" Skandal premijera Australije sa Kajli Minog - oženio se pre 6 meseci, a sad se izvinjava
AUSTRALIJSKI premijer Entoni Albaneze uputio je nedvosmisleno izvinjenje zbog komentara o pop zvezdi Kajli Minog koje je prošle nedelje izneo tokom gostovanja u jednom podkastu. Njegove izjave izazvale su talas osuda, a kritičari su ih nazvali „potpuno neprimerenim” i poručili da „omalovažavaju funkciju premijera”, piše Bi-Bi-Si.
06. 07. 2026. u 18:21 >> 18:21
Komentari (0)