MODERNI VOZOVI ZA BRZU PRUGU: Od koga ćemo kupiti kompozicije koje će saobraćati između Beograda i Novog Sada znaće se sledeće godine
BEOGRAD i Novi Sad bi do kraja sledeće godine trebalo da postanu mnogo bliži.
Kada bude završena izgradnja deonice brze pruge Beograd - Budimpešta, prema najavama nadležnih do Srpske Atine stizaćemo za samo 27 minuta. Srbija još nema vozove koji će tutnjati 200 na sat novim kolosekom, ali se priprema za nabavku kompozicija. Ne zna se još od koga ćemo kupiti vozove, ali znamo kakvi nam trebaju.
U Ministarstvu građevinarstva i saobraćaja ističu da vozovi koji će saobraćati brzom prugom moraju da budu po svim evropskim propisima i standardima, bez obzira na to ko je proizvođač i kako će se nabaviti.
- Izgradnja brze pruge od Beorada do Novog Sada, a uskoro i od Novog Sada do Subotice i granice sa Mađarskom, radi se prema propisima i standardima EU, a pruga će biti izgrađena za vozove koji će se kretati brzinama do 200 kilometara na čas - ističu u resornom ministarstvu. - Još nije odlučeno koji će vozovi ići brzom prugom.
O tome se još razgovara i potrebno je da budu usaglašene performanse vozova sa performansama brze pruge. Fond putničkih vozova koji saobraća našim prugama je prethodnih godina već obnovljen i modernizovan nabavkom 48 novih elektromotornih i dizelmotornih vozova, ali ovde je reč o vozovima za prugu velike brzine, kakva do sada nije postojala u Srbiji.
- Vozove koji nam sada trebaju proizvode Francuzi, Švajcarci, Rusi i Nemci - objašnjava Bošković. - Naravno, i Kinezi su nezaobilazni, a oni već prave kompozicije koje jure do 400 kilometara na čas. Ima mnogo segmenata koji će uticati na izbor kompanije od koje ćemo kupiti vozila. Jer, osim tehničkih parametara, zavisi i poreklo prodavca, a i politika je segment koji nije zanemarljiv. Na deonici od Novog Sada do Beograda vozovi će ići od 140 do 200 na sat. To je potpuno racionalna odluka, jer zbog blizine objekata i konfiguracije terena bi na pojedinim delovima bilo preskupo podizanje brzine do 200 kilometara na čas.
Bošković napominje da je trasa između Novog Sada i Beograda zahtevnija nego deonica od Srpske Atine ka Subotici, jer je deo koji je tek u planu za izgradnju jednostavniji, pošto pruga prolazi kroz ravnicu.
- Vijadukt i tunel u Čortanovcima su bili pravi izazov za građevince na prvih 110 kilometara brze pruge kroz Srbiju - smatra profesor. - Na potezu ka granici sa Mađarskom, najobimniji posao će biti rekonstrukcija čvora Vrbas.
Prve dve deonice, od Beograda do Stare Pazove i od Stare Pazove do Novog Sada, trebalo bi da budu završene do kraja 2021. godine. Prvi deo od stanice Beograd Centar do Stare Pazove, gradi kineski konzorcijum China Railway International i China Communications Construction Company. Vrednost ugovora je 350,1 milion dolara, a finansiranje je obezbeđeno iz kredita kineske Eksim banke.
Polovinom jula počela je i rekonstrukcija mađarske deonice brze pruge Budimpešta - Beograd.
NOVE STANICE
NA ovoj pruzi neće biti pružnih prelaza. Biće uređene železničke stanice Novi Beograd, Batajnica, Stara Pazova i Nova Pazova, a predviđena je i izgradnja nove stanične zgrade Zemun. Stajalište Tošin bunar biće izmešteno na novu lokaciju, a izgrađena dva nova - Altina i Kamendin.
UGOVOR ZA ŠINE DO NIŠA
BRZA pruga kroz Srbiju trebalo bi da stigne sve do Niša. Predsednik Aleksandar Vučić je izjavio da će u naredna tri meseca biti potpisan ugovor o izgradnji, a da će se već 2023. železnicom od prestonice do Niša stizati za sat i dvadeset minuta. Ova trasa je duga oko 250 kilometara, a vozovima je trenutno potrebno čak pet sati da je pređu.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (18)