GRAM KOŠTA I DO STO EVRA: U Srbiji bi moglo odlično da se zarađuje, mušterije iz celog sveta stoje u redu
HIT na svetskom tržištu je pčelinji otrov koji se već uveliko koristi za proizvodnju lekova i farmaceutskih proizvoda.

Foto: Tanjug/Dušan Aničić/Depositphotos
Cena u svetu se kreće od 60.000 do 100.000 evra po kilogramu dok je u Srbiji čak tri puta niža. Razlog za to je pre svega nedostatak zakonske regulative koji onemogućava organizovanu prodaju.
- Mnogi pčelari znaju za vrednost pčelinjeg otrova i dosta ljudi ulazi u taj posao i ulaže, ali na kraju izgubi novac. Tržišnu cenu određuju ponuda i potražnja. U Srbiji još ne postoji laboratorija niti zakonska pravila kojom se reguliše ova oblast, a to rezultira manjom potražnjom i nižom cenom. Problem je što ova oblast nije zakonski regulisana i otrov se kupuje na crnom tržištu - kaže predsednik Saveza pčelarskih organizacija Srbije Rodoljub Živadinović.
Tek kad to zakoni dozvole proizvodnja na legalan način će biti omogućena.
- Ipak se radi o otrovu i tako mora i da se tretira. Potrebno je da se propišu uslovi za proizvodnju od prostorija i higijene do svih ostalih standarda. Mi smo taj zahtev podneli još 2008. godine, ali ništa se nije rešilo. Svako i dalje radi kako misli da treba, na svoju ruku. Ludi koji imaju pčele sami se bave proizvodnjom i to je uvek rizik, jer nemate propisane standarde, a kupci ga pazare na svoju odgovornost - kaže Rodoljub.
Prema evropskim pravilima, pčelinji otrov, baš kao i zmijski, više nisu resor ministarstva poljoprivrede.
- Ministarstvo zdravlja bi trebalo da reguliše način pravljenja, obrade, prodaje i disitribucije, ali to se još nije desilo. U svetu se koristi u farmaceutskoj industriji gde se od pčelinjeg otrova proizvode preparati za koštana oboljenja. Uveliko se rade istraživanja sa pčelinjim otrovom i ispituje se da li može da posluži kao lek za određene bolesti. Ako bi se registrovao u tu svrhu proizvodnja bi eksplodirala - kaže predsednik pčelarskih organizacija.
Podseća da to nije nimalo lak posao i da se pčelari radije okreću proizvodnji meda, matičnog mleča i propolisa kad već od otrova ne mogu da profitiraju.
- Sakuplja se tako što se na košnicu postavi ploča koja se uključi u elektro-aparat. Struja određene frekvencije pobuđuje pčele koje počinju ubadanje i lučenje otrova. Sa ploča se skidaju kristali apitoksina i čuvaju u staklenoj teglici na tamnom mestu - kaže Živadinović.
Za jedan gram otrova treba odraditi 15 pčelinjih zajednica jer jedan gram otrova izluči 100.000 pčela stražarica starosti od 18 do 21 dan.
(Mondo)
Preporučujemo

PROSEČNA ZARADA U SRBIJI ZA JANUAR: U odnosu na prošlu godinu veća za 5,3 odsto
25. 03. 2021. u 12:49

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (2)