KNJIŽEVNA KRITIKA: Sopstveni vrtlozi
ZBIRKA priča Darka Tuševljakovića "Hangar za snove" (2022) prva je knjiga objavljena u ediciji Biblioteka "Dometi", Gradske biblioteke "Karlo Bijelicki" u Somboru.
Foto: Privatna arhiva
Kako kazuje Dragan Babić, urednik pomenute edicije: "Nakon nekoliko romana i zbirki priča, Darko Tuševljaković se predstavlja u jednom rubnom obliku savremene prozne produkcije, u pričama koje su najkraćeg mogućeg oblika."
Ova knjiga unekoliko je retrospektiva autorovog rada s obzirom na to da sadrži formalno i ponešto tematski raznolike proze koje su nastajale u toku dvadeset godina od početka milenijuma, pa do danas. Neke od njih nisu ranije objavljivane, a, po rečima samog autora, te "skrajnute" priče pripadaju njegovim "najličnijim, možda i najiskrenijim radovima".
Iako se zasnivaju na realističnoj osnovi i sadrže sve što inače okupira mladog čoveka, najčešće u njegovim (ne)raspoloženjima, dvojenjima i pokušajima da dođe do sopstvenog centra, do sopstvene suštine, kao i da spozna principe na kojima počivaju različite vrste odnosa ličnih i društvenih, one sadrže i elemente fantastike, karakteristične za pero ovoga pisca, koji su u delo inkorporirani na autentičan način.
Tako u pričama često sagledavamo razvijanje novih relacija od poznaničkih ka prijateljskim u avionu i nakon leta, sa simpatičnom Belgijankom kojoj, naravno, nije lako objasniti neminovnost i društveno-istorijsku iznuđenost stalnog preseljenja iz jedne u drugu republiku bivše Jugoslavije, potom bežanje od NATO bombardovanja i sl., što često obesmišljava sve te puteve, odlaske, povratke, veru da je sve loše iza nas, kao i veru "da krupnim koracima hitamo napred". Kazujući o svemu tome simpatičnoj Belgijanki, pripovedač je zapravo tragalac za sopstvenim identitetom, onaj koji nastoji da reši pitanje iskorenjenosti ("Odakle si ti?"). Na istom tragu je i junak pripovedač u priči "Od tada do Jadranskog mora", koji se suočava sa sećanjima na spavanje, na putu do mora, u dedinom stanu pored Neretve, koji je otac kasnije prodao. Čitajući, u prilici smo da vidimo kako priča čija je osnova realistična prelazi u sferu fantastike. Sećanje na rano detinjstvo i, izvesno, na dedu kojeg više nema, na stan koga takođe više nema, u kratkom, snevnom, susretu s nekim koji (možda) pripada onostranosti, konačno junaka dovodi do suza. Možda je to i njegova katarza. Još nekim junacima Darka Tuševljakovića koji su, izvesno, traumatizovani, potrebno je ozdravljenje do kojeg, kako se ispostavlja, uopšte nije lako doći. Junak u priči "Ponavljajući obrasci", po stradanju roditelja u saobraćajnom udesu, tek tada shvata suštinsku vezanost za njih i ostaje zatečen da o tome gotovo nikada ranije nije razmišljao. Nemogućnost da prihvati neminovnost gubitka čini ga životno nefunkcionalnim i dovodi u pitanje sve druge relacije. Moć čovekove podsvesti, njegovu snagu, ali još više slabost, nemogućnost da sam sebi bude čvrst oslonac, u konkretnom slučaju oličen je u još jednom "fantastičnom" događaju, istiskivanju vidre iz samoga sebe, a potom i njen gubitak.
Foto promo
Još neki vidovi gubitaka postaju ogoljeni po kršenju tabua, a i u tom ključu se može, a uopšte ne mora, čitati priča "Udovi". Junak pripovedač je kum sveže venčanih Milice i Denisa. To venčanje mu je, čini se, podsticaj da oproba različite vrste svojih muških "moći" ili pak način da se suoči sa sopstvenim ograničenjima, možda i kompleksima. U tome mu "pomaže" na fantastičan, i duhovit, način objekat njegove želje, kuma Milica koja ga trećom rukom odvlači u kavez i zaključava. Ta vrsta zaključanosti, izvesno je prilika da junak, čekajući oslobođenje, sam pronađe ključ koji mu je potreban.
U ovoj i drugim pričama Darko Tuševljaković nam omogućava da zaronimo u sopstvene vrtloge i potražimo sopstveni centar, iz kojeg ćemo dalje lakše,+ da se susretnemo sa sopstevnim likom u fraktalima ili pak u onostranosti čija je granica, kako vidimo iz njegove proze, vrlo, vrlo elastična.
DRAMATIČNO UPOZORENjE ORBANA: Situacija je opasna, Evropa je na pragu rata
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je danas da je situacija opasna i da je Evropa na pragu rata.
15. 11. 2025. u 18:52
ZELENSKI ALARMIRAO EVROPU: Rusija će pokrenuti veliku agresiju na kontinent, poznata i godina
UKRAJINSKI predsednik Volodimir Zelenski tvrdi da Rusija planira da pokrene veliku agresiju na evropskom kontinentu 2029. ili 2030. godine, navodeći da na to ukazuje povećana ruska proizvodnja oružja.
13. 11. 2025. u 10:54
Policija uletela na svadbu, HAPSI MLADU - a tek objašnjenje! Ovo je LUDNICA (VIDEO)
ČAK i na najlepšim svadbama ponekad se dese nepredviđene situacije, sitne greške ili čak veći incidenti.
14. 11. 2025. u 16:23
Komentari (0)