KNJIŽEVNA KRITIKA: Svet kojeg više nema
ZBIRKA pesama Radosava Stojanovića "Staze i prtine" ("Revnitelj", Niš 2022) svojevrsna je lirska retrospektiva jednog sveta kojeg više nema.

Foto: Privatna arhiva
Nije neobično da to bude tema jedne knjige. Mnogi pesnici, kroz istoriju književnosti, kao i naši savremenici, sećaju se sopstvenog detinjstva kao povlašćenog vremena, bližnjih kojih više nema, rodnog kraja iz kojeg su odavno i zauvek otišli... Svako od njih, naravno, to čini, na sebi svojstven način, u skladu sa sopstvenim senzibilitetom i poetikom.
Šta je onda specifično u vezi sa ovim stvaraocem? To što je on jedan od najznačajnijih pisaca sa juga Srbije, što je važan glas u savremenoj srpskoj književnosti koji je, pored brojnih pesničkih zbirki, drama, publicističkih knjiga i autor zbirki priča i romana od kojih su neki sigurno ostali trajno upisani u memoriju pasioniranih i zahtevnih čitalaca. Ovde ćemo spomenuti tek neke: "Divlji kalem", "Angelus", "Mesečeva lađa", "Tri hvata neba", "Zemaljski dni Nade Kristine".
Pišući u bilo kojem žanru, na dijalektu ili pak na standardnom književnom jeziku, ovaj umetnik nas upoznaje sa svetom o kojem skoro da ne znamo ništa. Reč je o prostorima Crne Trave na kojima, prema poslednjem popisu, živi nešto manje od 1.100 stanovnika, osobito o selu Mlačištu, koje je, prema popisu iz 2011. imalo 20 stanovnika. Radosav Stojanović taj svet brižljivo, gotovo relikvijski, čuva, vraćajući se na sva njegova mitska mesta, na verovanja i legende, običaje i svakodnevni život - u prošlosti - dok je tu još uvek bilo ljudi, u svet koji je - književno uobličen - uvek u auri Sunca i Meseca, mistike koju oni nose, a koja utiče na lirske junake, na ono što oni osećaju, govore i čine.
Tu sve pulsira od ptičjih zvukova, boja i mirisa raznovrsnog bilja, pokošenih livada, različitih ukusa, vrelina i strasti, često oličenih i u fatalnim ženama. Tako je, dakle, bilo nekada. Sada, lirski subjekt "Staza i prtina", dok traje njegovo "sušto putovanje" i dalje između moći Sunca i Meseca, osvetljen prvim, a presenjen drugim, neminovno se udaljava od vremena kada mu je majka ranim jutrom prtila zavejane puteve - prema školi - i potom brižno, sa prozora porodične kuće, očekivala njegov povratak. Udaljava se od mesta sreće, gde su košute silazile na pojilo, i gde je, "u Vasiljkovici i na Golemom ridu" odbijajući otkose bio u "čarobnom ushitu" misleći na Andrijanu. Udaljava se od vremena ploti i plodnosti u kojem je "Stamena / od krvi i plamena" ("I bi Stamena")...

Foto Promo
Tim idiličnim i strastvenim slikama kontrast su one izrazito naturalističke kojima je prikazano naličje tog života, muka i duhovna snaga običnog čoveka tog podneblja koji, kad nije u pečalbi, daleko od blagosti doma i bližnjih, jeste u polju ili brine o "blagu" (domaćim životinjama) nastojeći da stoički izdrži uvek prisutne manifestacije zla:
"Nikada nisam razmišljao o tome / Kako je bilo mom ocu / Kada je morao da ubije najboljeg bika iz naše štale / Jer mu je neko od komšija kolcem polomio kičmu / A kako je tek bilo biku - seoskom ćaji! / Nikada! // A pomagao sam mu kao dečak držeći povodac / Da ga macolom u čelenku / Potom prekolje, odere, sredi, raspastrmi / I gledao kako zagrcnut / Na dlanu drži / Njegovo vrelo golemo srce / Još puno života" ("Neslućeni bol").
Ovu pesmu Radosava Stojanovića zbog traumatičnog, veoma dubokog dečačkog doživljaja, asocijativno povezujemo s pesmom Miroslava Maksimovića "Upamtio sam to", s tim što podvlačimo značajnu razliku - u potonjoj klanje životinje naslut je skoro dolazećeg, drugačijeg zla, u kom klanje nije ni nužnost, ni milost.
Ipak, i lirski subjekt u zbirci "Staze i prtine" razmišlja o trijumfu smrti, o zemlji za koju kažu da više nije njegova, ni naša, o zaumlju u kojem će se jednog dana probuditi "sa tuđim jezikom na usnama", ali i o "miomirisima večnosti [...] sa kamena i oltara" gde je "naše otkrovenje" - o Prizrenu ("Poći ćeš sa mnom").

VELIKA PROMENA U ŠKOLAMA U SRBIJI: Od danas ništa neće biti isto, odnosi se na roditelje
RODITELjI školaraca u Srbiji od danas dobijaju automatska zvučna obaveštenja kada nastavnik u elektronski dnevnik upiše izostanak deteta sa časa ili novu ocenu. Mada su deca godinama nalazila načine da ne kažu roditeljima baš sva dešavanja u školi, to sada više neće biti moguće.
17. 04. 2025. u 11:29

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

"KOMPLITLI FRI OF ČARDž": Da li ste čuli kako Putin priča engleski? (VIDEO)
RUSKI predsednik Vladimir Putin imao je u februaru telefonski razgovor s američkim predsednikom Donaldom Trampom o okončanju rata u Ukrajini, a iako tada nije saopšteno kojim su jezikom pričala dvojica državnika verovatno se svako koristio svojim maternjim i oslonio na prevodioce.
17. 04. 2025. u 15:25
Komentari (0)