KNJIŽEVNA KRITIKA: Geneza zla
IVANA Spahić napisala je svoj prvi roman "Svitanje" (Zavod za udžbenike i nastavna sredstva, Istočno Novo Sarajevo, 2023), za koji je dobila 1. nagradu "Zlatna sova". Knjiga je značajan doprinos kulturi sećanja i otvara važna pitanja ponerologije - istraživanja zla.
Foto: Privatna arhiva
Junakinja Mara Medan, koja je kao devojka, zajedno sa svojim bližnjima i drugim seljanima, završila u Prebilovcima, u jami, u koju je većina žrtava živa bacana, avgusta 1941. godine, kada su 54 srpska domaćinstva tog sela zauvek ugašena, sada iz tog sveta, iz specifične pozicije, a nakon stravičnog iskustva i sa velike vremenske distance, kao čisti duh svedoči o razmerama počinjenog ustaškog zla, nastojeći da ga bar delimično shvati - jer ono prevazilazi granice pojmljivosti. Čitajući roman, osećamo zapravo neprestano pulsiranje tog zla, njegovu dubinu i snagu koje, nesporno, plaše i opominju svako ljudsko biće.
Razmišljajući o genezi zla, analizirajući ga i na individualnom i na makrosocijalnom nivou, prebilovački stradalnici ostaju zbunjeni, u neverici. Taj fenomen nalazimo i u drugim knjigama koje se bave ustaškim zlom: u knjizi Miroslava Maksimovića "Bol", kao i u trilogiji Slavice Garonje "Povratak u Arkadiju", "Prusija, glasovi ispod paprati", "Šapati Male Vlaške", zatim u zbirci poezije Jelene Kovačević "Stradanje", kao i u nizu drugih knjiga koje sadrže tu tematiku.
Otkuda konstantna neverica nad nadolazećim zlom koje se s neminovnošću realizuje i pokazuje u fantazmagoričnim pojavima? Otkuda vera običnog čoveka koji zna da nije drugome počinio zlo, i koji mirno živi u svom domu, da mu se, bez obzira na sva upozorenja, ipak ništa loše neće desiti?
Foto promo
Ovo su, kako pokazuju i istorija, i literatura, i psihologija, i sociologija, znatno složenija pitanja nego što se čini. To svedoči i "Svitanje" Ivane Spahić. Na samom početku romana, kada suočavanje sa stihijom zla počinje, jednog Srbina ustaše sakate, seku mu tri prsta, kojima se kao pravoslavac krsti. Takođe, razbijaju ćirilicom ispisan natpis na prodavnici koju drži Marina porodica. Čitalac oseća da ne može a da ne zastane nad ovim momentima, ne može, i nema prava, da bude neodgovoran prema žrtvama i njihovim imenima, kao ni prema onima koji su ostali bezimeni. Takođe, oseća da nema prava da bude neodgovoran i prema sopstvenom pismu, kao jednom od segmenata idetiteta, nema prava da bude neodgovoran prema poništavanju žrtava, čiji se broj revizionistički umanjuje, čak i u matici...
No, nije "Svitanje" knjiga koja nam kazuje samo o demonskoj snazi zla. Ona govori i o tome kako je izgledao svakodnevni život prebilovačkih Srba, o tome da su i oni bili ljudi koji su želeli da žive obične, mirne živote: da seju, žanju, kose, da se zaljubljuju, da se raduju, da svetkuju, da rade, da vole... Marino kazivanje ubedljivo, koloritno, sa odsustvom patetike, predstavlja taj život, koji joj je na samom početku izmakao, i nužno mu naturalistički suprotstavlja sve dečje izlomljene lobanje, jamu i kosturnicu.
Nastojanje autorke "Svitanja" jeste da knjigom pruži utehu i smiraj dušama postradalih, što je eksplicirala u jednom od intervjua povodom Nagrade "Zlatna sova". Slobodni smo da kažemo, nakon dugogodišnjeg bavljenja ponerologijom i specifičnostima ustaškog zla - nema utehe i smirenja bez dubokog, iskrenog pokajanja zločinitelja koji nikada nisu bili kažnjeni.
BRISEL I NATO SE OVOME NISU NADALI Ruska odluka drma Evropu: Brigada marinaca posataje divizija na vratima EU (VIDEO)
VOJNO-politička situacija između Rusije i evropskih država ulazi u fazu opasne eskalacije. Moskva je iznenada donela odluku da postojeću 336. gardijsku brigadu mornaričke pešadije, stacioniranu u Kalinjingradskoj oblasti, reorganizuje i podigne na nivo divizije.
30. 12. 2025. u 20:45
RUSI ĆE NAPASTI EU MNOGO RANIJE: Veliko upozorenje iz Ukrajine, poznata godina i glavna meta
RUSIJA je pomerila svoje planove za direktnu agresiju sa 2030. na 2027. godinu, a Evropa je sve glasnija o riziku od direktnog sukoba, u kojem bi se baltičke države mogle naći pod okupacijom.
20. 12. 2025. u 09:41
KAKO JE ČKALjA DOBIO STAN: Živeo sa porodicom u garsonjeri, a onda je usledila iznenadna poseta u novogodišnjoj noći
LEGENDARNI glumac i jedan od omiljenih komičara bivše Juge, Miodrag Petrović Čkalja zabavljao je generacije gledalaca. "Paja i Jare", "Kamiondžije", "Servisna stanica", "Ljubav na seoski način", Vruć vetar", "Put oko sveta" su samo neka od ostvarenja u kojima je igrao i izazivao kod ljudi jednu od lepših emocija - smeh.
01. 01. 2026. u 12:31
Komentari (0)