KNJIŽEVNA KRITIKA: Naši nespokoji
PRVI roman Maje Iskre "Aperkat" (LOM, Beograd 2023) jedan je od najboljih romana koje su prošle godine objavili mlađi autori.
Foto: Privatna arhiva
Ono što je za većinu karakteristično jeste da se radnja njihovih ostvarenja odvija u Beogradu devedesetih godina prošlog veka i da se junaci, koji baš u tom periodu odrastaju, susreću s niimalo idiličnim činjenicama stvarnosti koje ih konstantno povređuju i - neminovno - određuju.
Ništa u njihovim životima nije onako kako bi mlada osoba priželjkivala. Ničemu se u takvom periodu ne može hrliti s nadom, sa čistom radošću i bezbrižnošću, s nepodnošljivom lakoćom, što bi se za jednu običnu mladost, možda, i podrazumevalo, ali ne na narečenom mestu.
Njihovi nespokoji, baš kao i nespokoj junakinje romana "Aperkat" potiču najpre iz disharmonične porodice. Ta disharmonija pre svega potiče od oca alkoholičara, povremeno izuzetno agresivnog, koji nikako nije tu kako bi ulio sigurnost svojim bližnjima i dao im pozitivan primer. On je tu da tek s vremena na vreme kaže deci da moraju biti "fajteri", da nema mesta suzama i sl., ali to nikako nije dovoljno, naspram svega ostalog što njegovo biće emituje. Tu je i majka koja tek povremeno dometne deci pokoju reč podrške, ali uglavnom je neprimetna. Njene reči uglavnom ne vrede mnogo jer stvarnost te zajednice sasvim je drugačija od onoga što bi jedno dete u porodičnom okrilju priželjkivalo. Dakle, takvi junaci imaju loš start. Ipak, buntovni su, po nužnosti i borbeni. Pokatkad padaju, i ti padovi su vrlo blizu tragediji, ali neki od njih umeju da razmisle o sopstvenim postupcima i pogreškama i da se podignu, da idu dalje.
Foto promo
Negativitet iz primarnog okruženja vrlo je sličan onome spolja - u školi, na ulici, u gradu, u državi. Dok čitamo o stvarnosti škole i ulice, bez obzira na to što se sve dešava na kraju 20. veka, ne možemo da u sećanje ne prizovemo junake Andrićeve pripovetke "Deca". Postoji oduvek i u deci neko - ontološko - zlo, koje se manifestuje i u svetu običnog svakodnevlja, a eskalira u kriznim okolnostima. Da je ono vrlo vitalno dokaz je i knjiga Maje Iskre. Dakle, takva deca maltretiraju decu sa socijalne margine, često iz krnjih porodica, izbeglice, neko ko je drugačiji od većine. Tu se zlo ne zaustavlja. I ono raste s tom decom. Da tek parafraziramo junakinju pripovedača - oni koji su kao deca bili "šljam", takvi su ostali zauvek.
Još mnogo toga moglo bi se kazati o ovoj kompaktnoj, dinamičnoj knjizi koja sadrži vrlo funkcionalne flešbekove koji presecaju kontinuirano pripovedanje i koji vraćaju junakinju pripovedača na ključne traumatične tačke. Još mnogo toga moglo bi se kazati i o tome kako ona sasvim ogoljeno, dušom, kada je to potrebno, ponekad i kada nije baš neophodno, srlja u konflikt.
"Aperkat" je knjiga o svima koji su, zatečeni izrazito lošim okolnostima, odrastali na donjem Dorćolu, u Beogradu, i sazreli znatno ranije no što bi se podrazumevalo. Konačno, "Aperkat" je i knjiga o tome kakve devojke i žene pobeđuju takav svet. One bi se sigurno dopale svakom pravom muškarcu.
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOPreporučujemo
Klikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
KATASTROFA Koliko Ukrajina sada ima stanovnika - a koliko ih je bilo pre rata: brojevi zastrašujući, nema ljudi za obnovu zemlje
NA teritoriji pod kontrolom Kijeva ostalo je između 22 i 25 miliona stanovnika, dok ratni gubici, masovno iseljavanje, nizak natalitet i ubrzano starenje stanovništva guraju Ukrajinu ka demografskoj krizi koja bi mogla iz temelja da promeni nacionalnu, ekonomsku i društvenu strukturu zemlje, piše „Azija tajms”.
16. 07. 2026. u 19:23
Komentari (0)