KNJIŽEVNA KRITIKA: Paralelni svetovi
NOVA zbirka Ranka Krstajića, naslovljena prema uvodnoj priči "Gospodar sreće" (SKZ, Beograd, 2023), mogla bi poneti i naslov "Čudna knjiga", da knjiga takvog naslova već ne postoji (Enes Halilović, "Čudna knjiga", "Albatros plus", 2017).

Foto: Privatna arhiva
No, iako ima motivskih sličnosti među njima, još više je razlika. Dok čitamo i jednu i drugu, uočavamo sve nijanse začudnosti, kao i raznovrsnost pripovedačkih postupaka koji taj fenomen čine efektnim.
I dok su Halilovićeve priče sasvim kratke, te u svojoj poenti podvlače začudnost koja se odnosi najčešće na ovostranost, a s kojom se pripovedač ili junaci sreću ili pak suočavaju u važnim insertima iz svakodnevice, Krstajićevi junaci (ne tako kratkih priča), u čijem svetu su granice stvarnosti i onostranosti veoma fluidne, začudnost stalno istražuju, nastoje da razumeju uzrok i posledicu, da razreše misteriozne događaje, što ih, neminovno, još dublje vodi u začudno i nesaznajno, u paralelne svetove, u pomešane vremenske odseke, u susrete i s mrtvima i sa živima, kao i sa samima sobom - drugačijima, do tada nepoznatima. Ta traganja neminovno uslovljavaju njihovu dezorijentisanost, sumnju u sopstveni identitet i egzistenciju, ali i sumnju, čak nepoverenje, u postojanost sveta, koja je, zaista, u Krstajićevim pričama vrlo, vrlo uslovna.
Pripovedači se s junacima sreću u ulicama koje više ne postoje, ili bar ne nose ranije nazive, na mansardama, u sobičcima i stanovima u kojima odavno niko ne živi, na opustošenim mestima na kojima su se svojevremeno desile velike nesreće, u opskurnim kafanama u kojima ih prekorevaju ili pak upozoravaju prozorljivi i jurodivi.

Foto Promo
Pripovedači s njima vode katkad žive dijaloge, katkad one koji se jedva nevoljno odvijaju, a ponekad s njima ćute u nelagodi i zbunjenosti, intuitivno osećajući kako ih osvaja aura nečega posve nesaznatnog i strašnog, koja ukazuje na slabost i nemoć čoveka, određuje njegovu sudbinu, te nesavršenost čovekovih čula i ograničenost njegovih saznanja. Svet, ili svetovi, su, dakle, daleko brojniji, veći i složeniji nego što to čovek može da pretpostavi.
Zbog toga su Krstajićeve priče, koje sadrže elemente fantastike i horora, i psihološke.
U njima značajnu ulogu imaju prostori oniričkog, na osnovu kojih se može štošta saznati o junacima. Iako bivaju predah od nesaznatnog i onostranog, snovi ipak nisu prostori povlašćenosti. Nakon njih se ponekad usložnjava pozicija junaka u svetu u kojem je zatečen. Taj svet uglavnom i nije svet ovostranosti, ukoliko uopšte znamo šta ovostranost jeste.
Svetovi Krstajićevih priča su i misteriozni, i strašni, i tamni, i privlačni. Kao vilajet iz narodne pripovetke. Nakon iskustva čitanja "Gospodara sreće" autor ovih redova zaključuje - vredi u njih zakoračiti, vredi se upustiti.

VELIKA PROMENA U ŠKOLAMA U SRBIJI: Od danas ništa neće biti isto, odnosi se na roditelje
RODITELjI školaraca u Srbiji od danas dobijaju automatska zvučna obaveštenja kada nastavnik u elektronski dnevnik upiše izostanak deteta sa časa ili novu ocenu. Mada su deca godinama nalazila načine da ne kažu roditeljima baš sva dešavanja u školi, to sada više neće biti moguće.
17. 04. 2025. u 11:29

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

OTVOREN HRISTOV GROB Evo šta su našli: "Kolena su mi klecala, nisam to očekivao - vekovima je bio zatvoren" (VIDEO)
"APSOLUTNO sam zadivljen. "
19. 04. 2025. u 08:39
Komentari (0)