KNJIŽEVNA KRITIKA: Paralelni svetovi
NOVA zbirka Ranka Krstajića, naslovljena prema uvodnoj priči "Gospodar sreće" (SKZ, Beograd, 2023), mogla bi poneti i naslov "Čudna knjiga", da knjiga takvog naslova već ne postoji (Enes Halilović, "Čudna knjiga", "Albatros plus", 2017).
No, iako ima motivskih sličnosti među njima, još više je razlika. Dok čitamo i jednu i drugu, uočavamo sve nijanse začudnosti, kao i raznovrsnost pripovedačkih postupaka koji taj fenomen čine efektnim.
I dok su Halilovićeve priče sasvim kratke, te u svojoj poenti podvlače začudnost koja se odnosi najčešće na ovostranost, a s kojom se pripovedač ili junaci sreću ili pak suočavaju u važnim insertima iz svakodnevice, Krstajićevi junaci (ne tako kratkih priča), u čijem svetu su granice stvarnosti i onostranosti veoma fluidne, začudnost stalno istražuju, nastoje da razumeju uzrok i posledicu, da razreše misteriozne događaje, što ih, neminovno, još dublje vodi u začudno i nesaznajno, u paralelne svetove, u pomešane vremenske odseke, u susrete i s mrtvima i sa živima, kao i sa samima sobom - drugačijima, do tada nepoznatima. Ta traganja neminovno uslovljavaju njihovu dezorijentisanost, sumnju u sopstveni identitet i egzistenciju, ali i sumnju, čak nepoverenje, u postojanost sveta, koja je, zaista, u Krstajićevim pričama vrlo, vrlo uslovna.
Pripovedači se s junacima sreću u ulicama koje više ne postoje, ili bar ne nose ranije nazive, na mansardama, u sobičcima i stanovima u kojima odavno niko ne živi, na opustošenim mestima na kojima su se svojevremeno desile velike nesreće, u opskurnim kafanama u kojima ih prekorevaju ili pak upozoravaju prozorljivi i jurodivi.
Pripovedači s njima vode katkad žive dijaloge, katkad one koji se jedva nevoljno odvijaju, a ponekad s njima ćute u nelagodi i zbunjenosti, intuitivno osećajući kako ih osvaja aura nečega posve nesaznatnog i strašnog, koja ukazuje na slabost i nemoć čoveka, određuje njegovu sudbinu, te nesavršenost čovekovih čula i ograničenost njegovih saznanja. Svet, ili svetovi, su, dakle, daleko brojniji, veći i složeniji nego što to čovek može da pretpostavi.
Zbog toga su Krstajićeve priče, koje sadrže elemente fantastike i horora, i psihološke.
U njima značajnu ulogu imaju prostori oniričkog, na osnovu kojih se može štošta saznati o junacima. Iako bivaju predah od nesaznatnog i onostranog, snovi ipak nisu prostori povlašćenosti. Nakon njih se ponekad usložnjava pozicija junaka u svetu u kojem je zatečen. Taj svet uglavnom i nije svet ovostranosti, ukoliko uopšte znamo šta ovostranost jeste.
Svetovi Krstajićevih priča su i misteriozni, i strašni, i tamni, i privlačni. Kao vilajet iz narodne pripovetke. Nakon iskustva čitanja "Gospodara sreće" autor ovih redova zaključuje - vredi u njih zakoračiti, vredi se upustiti.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
NAGE SLIKE: Zbog ovih radova je Melanija Tramp podigla glas (FOTO)
MELANIJA Tramp (54), bivša prva dama Amerike, osvrnula se na svoje golišave fotografije nastale tokom njene manekenske karijere. Lepa Slovenka iznela je stav o kontroverznim slikama u svojoj objavi na društvenim mrežama, vezanoj za njene predstojeće memoare pod nazivom "Melanija".
19. 09. 2024. u 18:20
Komentari (0)