POGLED ISKOSA: Vujasinovićev jubilej
MILOŠ Vujasinović (Beograd, 1971) je na našoj kulturnoj sceni jedna od najneobičnijih pojava.
Reč je o čuvenom kolekcionaru različitih umetničkih dela i predmeta za sakupljanje, od poštanskih markica i fotografija do nalivpera. On je, dakle, kolekcionar i trgovac koga skoro svako zna ko se u Srbiji pa i u Crnoj Gori i regionu zanima za umetnost. Sasvim jedinstveno u svetu sakupljača i trgovaca umetninama Vujasinović je i likovni umetnik.
Kod njega je odeljeno izražen momenat kada živi od umetnosti a kada za umetnost. Nalik svom profilu kolekcionara tako je i kao umetnik višestran. Možda blisko duhu tzv. nomadske estetike u postmoderni, on se u užoj likovnoj i u široj, vizuelnoj oblasti, kreće od stvaranja neoavangardnih konceptualnih dela, vizuelnih eksperimenata i fotografija do starih, klasičnih medija, kao što su slikarstvo, akvarel i kolaž (kao slikarske tehnike) i skulpture u gipsu, figuralne i groteskne.
Započevši sa sakupljanjem umetničkih dela i predmeta od značaja još pre više decenija u Sjedinjenim Američkim Državama, gde je duže živeo, on se na izvoru, u svetskim muzejima i galerijama upoznao sa najvišim likovnim vrednostima i sm posedujući neka kvalitetna ostvarenja, od slika manje poznatih barbizonaca, Karla Kare do starijih američkih majstora. Interesantno je da se u SAD više cene i veću vrednost postižu na tržištu dela domaćih umetnika nego istaknutih evropskih. Vujasinović se tu zarazio likovnošću pa i sada obuzet umetničkih stvaralaštvom integralno, u totalu, kao kolekcionar i stvaralac, dinamički svaki dan živi za njega dvadeset četiri sata na dan.
Početak njegovog samostalnog bavljenja umetnošću je u 1994. godini pa sada slavi trideset godina rada (primenjena umetnost, osim fotografije, ga ne zanima). Njegov najomiljeniji umetnik je enformelista i slikar tašizma Žan Fotrije, a slede Vinsent van Gog, Pol Gogen i Haim Sutin, od domaćih su to Igor Vasiljev, Petar Omčikus i Boža Ilić. Ovo navodimo ne samo kao lične naklonosti već i kao moguće uticaje, estetske okvire u kojima se kreće i njegovo slikarstvo (eksperimenti i neokonceptualizam kojima je takođe naklonjen nisu predmet ovog teksta). Očigledno da je Vujasinovićev likovni svet u domenu ekspresionizma, slobodnog stila, bez uticaja određenih kanona i akademskih pravila.
On se kreće između izvesnog naivizma (koji je često dobrodošao u umetnosti kao vid iskrenosti i nekoristoljublja), art brut estetike i ekspresionizma originalnog, bliskog međuratnom a ne novom, lažnom, nazvanom transavangarda, stvaralaštvo "novih divljih" i tzv. "loše slikarstvo" (američki bad painting). O tom novom eskpresionizmu se Donald Kaspit, najveći američki i svetski likovni kritičar, izrazio kao "lažnom ekspresionizmu". Umesto podgrejanih jela iz domena istorijskih avangardi koje je servirala posebno domaća provincijalna scena sa grupom Alter Imago, Vujasinović stvara izvorno.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)