KNJIŽEVNA KRITIKA: Strah od smrti
LAKE priče o smrti" Tihomira Nešića (Niški kulturni centar 2024) zasnivaju se na sećanjima, začudnim susretima i stalnom ispitivanju fenomena života i smrti i razlike među njima.
Foto: Privatna arhiva
Njihova "lakoća", uveravamo se odmičući sa čitanjem, zavisi uvek od perspektive junaka pripovedača, od njegove pozicije u koordinatnom sistemu postojanja i od stanja, zato što se on često nalazi u predelima sna. Na osnovu njegovih iskustava te vrste uviđamo koliki je značaj oniričkog u ovoj knjizi, ali ništa manje nije značajan ni fenomen jave.
Već u uvodnoj priči "Zvona Pantelejskog manastira" junak pripovedač ukazuje na svoje četiri perspektive. Svaka od njih zavisi od protoka vremena i svedoči o tome da se sa odmicanjem životnog veka uvećava čovekov strah od smrti. Dok se kao bezbrižni dečak zanesen igrom raduje zvuku tih zvona, jer oseća da su u skladu s njegovom dinamikom i osećanjem života, koji mu tog trenutka deluje da je večan, kao mladić, zagrljen sa devojkom, a već upućen, bar implicitno, u tajnu smrti, pita se za koga biju ta zvona. Kao zreo čovek, zadrhtavši, sa strepnjom, nada se da ona ne zvone za nekog od njegovih bližnjih, a kao starac, ležeći u rodnoj kući, raduje se što ih čuje, jer to znači da ne biju za njega.
Ovde uočavamo čak i humoran otklon od centralnog fenomena zbirke. Srećemo ga i u doživljajima tzv. malih smrti kada je čovek, čini se, od one prave najdalje, ili su one pak svojevrsna uteha ili eliksir zaborava: "Kad će taj kraj?!", dahće, ne znajući da ga čeka vreme kad će tog pitanja da se plaši. ("Erotska priča"). Ipak, u većini priča, razume se, takav otklon izostaje. Pitanje smrti uglavnom je nerazdvojivo od tragike, o čemu svedoče priče u kojima se pripoveda o smrti "preko reda", bilo da je reč o posve maloj deci koja se ne mogu održati u životu ("Redni brojevi") ili pak o stradanju seljaka u ratovima, ali i u postratnom vremenu, bilo od starih ili novih pobednika ("Ratni drugovi"), ili pak o smrti onih koji u sopstvenoj nemoći smrt prizivaju, a svesni želje za životom postaju kada to više nema nikakvog smisla ("Glad"). Sve navedeno podstiče pitanje čoveka o sopstvenoj grešnosti, o zaslugama ili pak o njegovoj malenkosti u gotovo uvek nepovoljnim životnim okolnostima.
Foto promo
Strah od smrti i njeno primicanje uslovljava često i čovekovu iracionalnost. Otuda junak pripovedač beleži niz susreta sa mrtvima, bilo da je reč o bližnjima, prijateljima ili poznanicima. Neki od tih susreta u funkciji su preispitivanja samog bića i egzistencijalne nesigurnosti, a najveći broj njih odvija se u snu. U takvim slučajevima snevač nema osećanje povlašćenosti, ali nema je, ispostavlja se, ni čovek u budnosti.
Odnos prema životu, kao i prema smrti, ostaje ambivalentan. O tome svedoči, kako smo već napomenuli, perspektiva:
"Mora da je strašno dok se izdižeš, izdižeš od zemlje i letiš visoko daleko iznad nje!", kaže prašinom posuti pešak.
"Naprotiv, divno je dok nad zemljom lebdiš, strašno je kad na zemlju padneš!", odgovara mu padobranac. ("Tačka gledišta").
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTORestoran Miya Galerija
Breakfast Buffet svakog dana od 10:00 do 12:30
ZAPRATI I REZERVIŠI SVOJE MESTOKlikni na zvezdicu u gornjem desnom uglu i zaprati Novosti na Google News platformi
SVE KLjUČA OKO FOKLANDSKIH OSTRVA: Argentinski predsednik poslao poruku koja će razbesneti Britance
PREDSEDNIK Argentine Havijer Milej izjavio je da je njegova vlada "svakim danom sve bliže" povratku suvereniteta nad Foklandskim ostrvima, produbljujući diplomatski spor izazvan politički obojenim slavljem reprezentacije Argentine nakon pobede nad Engleskom na Svetskom prvenstvu ranije ove sedmice, piše briselski portal Politiko.
17. 07. 2026. u 14:37
NOVA FAZA SUKOBA NA BLISKOM ISTOKU: Iran prvi put direktno napao ovu zemlju!
IRAN je saopštio da je u petak izveo nove napade na američke objekte na Bliskom istoku, uključujući i prvi direktan napad u Siriji, nakon šeste uzastopne noći američkih udara na iranske vojne objekte.
17. 07. 2026. u 12:51
SNIMLjEN U VUKOVARU: Vozaču iz Borova 2. NAJVEĆA KAZNA u istoriji Hrvatske - evo šta je zgrešio
PREMA svemu sudeći, hrvatska policija u poslednje vreme izriče sve veće novčane kazne za počinjene saobraćajne prekršaje.
20. 07. 2026. u 19:45
Komentari (0)