LEPOTA I ŠARM BEOGRAĐANKI: Trideset godina od odlaska Baneta Đorđevića, pionira srpske “lajf” fotografije

PRE dva dana se navršilo trideset godina od smrti Branislava Baneta Đorđevića (Beograd, 1934 - Beograd, 1995), pionira srpske "lajf" fotografije i kultnog hroničara lepote beogradskih žena.

ЛЕПОТА И ШАРМ БЕОГРАЂАНКИ: Тридесет година од одласка Банета Ђорђевића, пионира српске “лајф” фотографије

Foto Privatna arhiva

Zahvaljujući njegovom umetničkom opusu od više desetina hiljda snimaka, ovekovečen je duh jednog vremena, atmosfera prestoničkih ulica, moda i arhitektura, ali prvenstveno lepota, mladost i šarm Beograđanki kroz četiri dekade druge polovine 20. veka.

Po struci muzičar, Bane Đorđević je radio kao profesor klavira u Muzičkoj školi "Stanković" i kao stručni saradnik pri katedri za klavir na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu. Već sredinom 1950-ih počinje da se bavi fotografijom, a ozbiljnije joj se posvećuje početkom šezdesetih godina, podstaknut svojim prvim komšijom, prijateljem i mentorom, Braniborom Debeljkovićem, legendom srpske i jugoslovenske fotografije, koji je istovremeno fotografijom "zarazio" i Banetovog brata Jovana. U časopisu "Foto-kino revija" prvi put objavljuje 1961, a od 1963. je redovni član Foto-kluba "Beograd".

Foto Privatna arhiva

Osnovna inspiracija i tema Baneta Đorđevića ubrzo postaju prolaznice, po kojima je dobila ime i serija fotografija koju on u kontinuitetu nastavlja iz godine u godinu, iz decenije u deceniju, snimajući devojke i žene u prolazu, po baštama restorana i kafića, u parkovima, na kioscima, pred izlozima... U svakodnevnoj "akciji", sa foto-aparatom oko vrata, on istovremeno beleži modu, društvene promene, uličnu atmosferu - prvenstveno Terazija, Trga republike i Knez Mihailove ulice. Svaki njegov dan završavao se u kućnoj laboratoriji, gde je filmove lično razvijao, a zatim izrađivao odabrane fotografije.

Bane Đorđević je sa svojim radovima aktivno i uspešno učestvovao na brojnim gradskim, republičkim, državnim i međunarodnim takmičenjima i izložbama, između ostalog u Berlinu, Lajpcigu, Padovi, Buenos Ajresu i Parizu. Samostalno je izlagao u Zaječaru, Nju Bronzviku (SAD) i, posthumno, u Beogradu, a 2017. u okviru izložbe "Beograd voli osamdesete", u prostorijama "Božidarca", prikazane su njegove fotografije iz ciklusa "Prolaznice", nastale 1980-ih, paralelno sa snimcima beogradske muzičke scene iz istog perioda autorke Goranke Matić.

Foto Privatna arhiva

Bane Đorđević je dobitnik više od 30 nagrada u zemlji i inostransvu, od kojih se ističu treća nagrada u Lajpcigu 1968, prva nagrada u Berlinu 1970. i brojne nagrade na izložbama renomiranog beogradskog Salona fotografije "20. oktobar", među kojima su i dva puta prva nagrada grada Beograda za kolekciju 1974. i 1983. Osim što su hvaljene i nagrađivane, njegove "prolaznice" su i objavljivane u mnogim časopisima i monografijama, a 2019. godine su se pojavile i u "Nacionalnoj geografiji", u broju posvećenom ženama. O specifičnoj "misiji" Baneta Đorđevića piše i njegov prijatelj Momo Kapor u pripovetki Happy Hour, u knjizi "Ljubavne priče". Kapor u "Prolaznicama" vidi svojevrsne vremenske kapsule, težnju fotografa da ovekoveči efemernu mladalačku lepotu žene, kao i prolaznost celokupnog urbanog ambijenta voljenog grada.

Foto Privatna arhiva

Poslednjih godina su detaljnije istraženi negativi Baneta Đorđevića, pri čemu je utvrđeno da prolaznice nisu bile njegova jedina tema. Osim što je povremeno fotografisao i razne gradske vizure, danas najčešće vidno izmenjene, on je veoma često snimao i brojne prijatelje iz beogradskih boemskih krugova slikara, muzičara, pisaca i glumaca. Ovi portreti, spontani i pozirani, premda stvarani kao intimne uspomene, danas su svakako dragoceni istorijski foto-dokumenti koji daju dodatnu dimenziju bogatom stvaralaštvu Baneta Đorđevića.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Istorijski rekord sirove kafe na svetskoj berzi: Zašto kafa nikad nije bila skuplja i da li je imamo dovoljno?