KNJIŽEVNA KRITIKA: Hronika jedne zemlje
U ROMANU Nađe Tešić "Rodna gruda" ("Prometej" 2024; prevela Gordana Zalad, pogovor i redakcija prevoda Slavica Garonja), koji je izvorno objavljen 1998. godine na engleskom jeziku, u Americi, kao i u njenim drugim kod nas prevedenim romanima - "Umreti u Čikagu" ("Službeni glasnik" 2012), "Buntovnica u senci" ("Prometej" 2022) - centralni motiv jeste potraga za ličnim i nacionalnim identitetom, kao i pokušaj njegovog ucelovljenja.

Foto: Privatna arhiva
Ipak, u tom romanu, za razliku od "Buntovnice u senci", junakinja pripovedač Ana (koja je spisateljkin alter ego), dolazi do konačne, potresne istine - povratak na rodnu grudu i u otadžbinski identitet i jezik su nemogući. To znanje dolazi s njenim životnim iskustvom, a potvrđuje se s poslednjom posetom Dubrovniku, rodnom Užicu i Beogradu, 1991. godine, uoči samog početka ratova.
Čitajući u celini prozni opus Nađe Tešić razumevamo da je problem junakinjinog "plutajućeg identiteta" uvek skopčan sa složenim društvenopolitičkim okolnostima, a da doživljaj rodne grude zavisi od njene životne dobi i perspektive. I dok je "Buntovnica u senci", čije je pripovedano vreme period pedesetih godina 20. veka, svojevrstan roman o odrastanju, retrospektivno ispripovedan iz pozicije bivše devojčice Ane - u kojem do detalja upoznajemo njene porodične okolnosti, potom i političke (otac je kraljev oficir koji se nalazi u Americi i po oslobođenju ne želi da se vrati u domovinu), kao i društvene prilike (doba izrazitog siromaštva i preživljavanje, između ostalog, zahvaljujući paketima UNRE) - "Rodna gruda", čije je pripovedano vreme početak devedesetih godina 20. veka, svojevrsna je hronika jedne zemlje čije se raspadanje pokazuje kao neminovnost, a čija je idealizacija uslovljena Aninim trajnim odsustvom iz nje.
"Rodna gruda" istovremeno je i lična junakinjina istorija koja počinje od činjenice da preseljenje u Ameriku nije bio njen izbor, a da bi se povratak na rodnu grudu desio da je stvarno moguć. Njena lična istorija zasniva se na uspomenama iz otadžbine, na konstantnoj želji da se na svaki način ožive trenuci detinjstva i mladosti koji - gledano sa Zapada, sa znatnim vremenskim odmakom, ili pak iz vizure poslednje posete voljenoj i žuđenoj zemlji - izgledaju najlepše moguće.

Foto promo
No, ono na čemu se zasniva čitava filozofija ovog romana jeste da je junakinjino konačno suočavanje s nemogućnošću povratka u primarni identitet i na rodnu grudu, pojačano uvidom da se ona, iako privatno i profesionalno veoma uspešna, nikada nije ukorenila u novoj domovini, odnosno svešću da u njoj zapravo nikada nije bila srećna. Tu dramu pojačava i činjenica da ona ne prihvata dokraja vrednosti svoje nove domovine, da joj se mnogo toga sviđa u onoj staroj o kojoj, kao kreativno biće, ne može da piše na maternjem jeziku.
Sve ovo svedoči o značaju prevoda romana Nađe Tešić na naš jezik, jer oni tek u okviru srpske kulture i književnosti, u kojoj ova spisateljica nesumnjivo zaslužuje odgovarajuće mesto, postaju potpuno funkcionalni, dok u kulturi u kojoj su prvobitno objavljeni teško da mogu imati odgovarajuću recepciju.

ZELENSKI BESAN: Evo šta je rekao o ruskoj delegaciji u Istanbulu
UKRAJINSKI predsednik Volodimir Zelenski stigao je danas u tursku prestonicu, Ankaru, na sastanak sa turskim predsednikom Redžepom Tajipom Erdoganom, dok se u Istanbulu očekuje da ruski i ukrajinski zvaničnici odvojeno počnu mirovne pregovore.
15. 05. 2025. u 11:55

AMERIČKI MEDIJI OTKRIVAJU: Rusiju će na pregovorima u Istanbulu predstavljati ova dva zvaničnika
VISOKI bivši zvaničnik Kremlja, koji je želeo da ostane anoniman zbog osetljivosti teme, rekao je da će Rusiju na predstojećim pregovorima u Istanbulu predstavljati ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov i savetnik predsednika za spoljnu politiku, Jurij Ušakov, objavio je list Vašington post.
14. 05. 2025. u 09:19

PREMEŠTENI BATINI POSMRTNI OSTACI: Nije više u Aleji - ostvarila mu se velika želja, evo GDE sada počiva
VELIMIR Bata Živojinović bio je jedan od najvećih glumaca na prostorima nekadašnje Jugoslavije. Mnogi su ga poštovali i van Srbije. Dobitnik je brojnih priznanja, mnogim mladim glumcima je bio uzor.
15. 05. 2025. u 12:10
Komentari (0)