POLITIKA STVORILA HRVATSKI, BOŠNJAČKI I CRNOGORSKI JEZIK: Izabrana dela u trideset knjiga profesora Miloša Kovačevića u "Jasenu"

Б. Ђорђевић

04. 06. 2025. u 07:00

IZDAVAČKA kuća "Jasen" objavila je izabrana dela profesora dr Miloša Kovačevića u trideset knjiga, i to u tri kola sa po 10 knjiga.

ПОЛИТИКА СТВОРИЛА ХРВАТСКИ, БОШЊАЧКИ И ЦРНОГОРСКИ ЈЕЗИК: Изабрана дела у тридесет књига професора Милоша Ковачевића у Јасену

Foto M. Anđela

Redovni profesor na odseku za Srpski jezik i Opštu lingvistiku Beogradskog i Kragujevačkog univerziteta, Kovačević je jedan od najznačajnijih srpskih lingvista. Kada se pogleda Kovačevićev naučni opus, nije teško zaključiti da su rezultati njegovih istraživanja i na sociolingvističkom planu (pre svega na planu odbrane srpskog jezika i ćiriličkog pisma), i na sistemsko-lingvističkom planu (s obzirom na veliki broj novih i danas gotovo opšteprihvaćenih naučnih gramatičkih rešenja) i posebno na stilističkom planu (s obzirom na zasnivanje integralne stilistike, i primene njenih kriterijuma u analizi književnih dela više od 70 srpskih pisaca) - uveliko uticali na promenu naučne "slike" srbističke lingvistike, naročito po tome što su svi njegovi rezultati zasnovani na strogim naučnim kriterijumima, koje svako u primeni može lako "proveriti".

- Vrlo mi je drago, a kome ne bi bilo, da je jedan izdavač, a to je u ovom slučaju "Jasen" iz Beograda, odlučio da štampa moja izabrana dela. Dosad je, od četrdeset, objavljeno trideset tomova. Tih trideset knjiga pokazuje moje osnovne naučne preokupacije, a to su: sintaksa, prvenstveno sintaksička semantika srpskoga jezika, stilistika srpskoga jezika, i sociolingvistika, u vezi sa lingvističkim i političkim statusom srpskoga jezika.

Nezaobilazna dela u tri kola

Prvo kolo čine sledeće knjige: Uzročno semantičko polje, Stilistika i gramatika stilskih figura, Sintaksa složene rečenice u srpskome jeziku, Kroz sintagme i rečenice, O rečenici i njenim članovima, Gramatička pitanja srpskoga jezika, Bitne srbističke napomene, Srpski jezik i srpski jezici.

U drugo kolo uvrštene su: Lingvistika kao srbistika, Srpski jezik između lingvistike i politike, Srpski jezik pod lupom nauke, Ogledi o sintaksičkoj negaciji, Kroz sintaksu srpskoga jezika, Lingvostilistika književnog teksta, Srpski pisci u ozračju stilistike, Stilske dominante srpskih proznih pisaca, Poezija u stilističkom ključu, i Borba za ćirilicu i srpski jezik.

Treće kolo čine: Protiv neistina o srpskom jeziku, Spisi o stilu i jeziku, Ogledi iz srpske sintakse, Srpski jezik u vrtlogu politike, Stil i jezik srpskih pisaca, Kako i zašto (ne) pisati ovako, Srbistički ogledi, Srpski stilističari, Stilistikom kroz beletristiku, Ne(s)poznato u srpskoj sintaksi. 

Svakoj od tih naučnih oblasti posvetio sam po desetak knjiga. Po mom mišljenju, a i po mišljenju autora više od dvesta prikaza i recenzija, najviše naučnih novosti donose sintaksičke knjige. U njima je prvi put u srbistici i/ili serbokroatistici dat veliki broj (na desetine) danas gotovo opšteprihvaćenih rešenja, za pitanja koja u srbističkoj sintaksi ili uopšte nisu razrešavana, ili su za njih nuđena drukčija, naučno neutemeljena rešenja - kaže za "Novosti" Kovačević.

Najviše knjiga posvetio je Kovačević stilističkoj problematici:

- U tim knjigama pokušao sam izgraditi originalan model i teoriju integralne stilistike, koja podrazumeva interferenciju kriterijuma stilematičnosti, koji se smatrao samo kriterijum lingvističke stilistike, i kriterijuma stilogenosti, koji je smatran jedinim relevantnim kriterijumom za genetičku ili književnu stilistiku. Dati je model, odnosno teorija integralne stilistike, primenjen u analizi više od sedamdeset srpskih poetskih i proznih pisaca. I smatram da se pokazao vrlo naučno utemeljenim.

Foto Promo

Treća oblast kojoj je posvetio takođe desetak knjiga jeste sociolingvistički status srpskoga književnog (standardnog) jezika.

- U tim knjigama smatrao sam da su strukturni, genetski i komunikativni kriterijum tri jedina lingvistički i sociolingvistički relevantna kriterijuma u određenju identiteta jednoga jezika, i da oni pokazuju da se u slučaju samo imenom različitih jezika od srpskoga ne može govoriti o posebnim standardnim ili književnim jezicima, nego isključivo o varijantama lingvistički jednog te istog jezika - srpskog. Pri tome sam pokazivao kako se, u nedostatku lingvističkih kriterijuma, status književnog jezika za "hrvatski", a potom sledstveno za "bosanski/bošnjački" i "crnogorski jezik" pokušavao izdejstvovati uz pomoć političkih kriterijuma, koji su kudikamo brojniji od lingvističkih, ali koji nemaju nikakvu naučnu vrednost, jer su kriterijalno utemeljeni baš kao što se to i "jezici" koji se na njih pozivaju - kaže Kovačević i zaključuje:

- Nastojao sam da sve knjige objedini jedna naučno vrlo bitna karakteristika: svi razmatrani problemi u njima osvetljajavu se primenom strogih naučnih kriterijuma, tako da svako ko želi proveru donošenih zaključaka - jednostavno može samo primeniti naučne kriterijume koji su u njihovoj podlozi, što je najegzaktniji pokazatelj naučnosti svakoga zaključka. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

STIŽU VELIKE ZADUŠNICE: Šta sve vernici treba da ispoštuju?