KNJIŽEVNA KRITIKA: Hipnotisani svet
NOVA knjiga Bojana Jovanovića "Dolazeće doba" sadrži sve strepnje i prozorljive naslute, pa i rezignaciju, poput njegovih prethodnih zbirki, no, u njoj su, na pesnički način, sadržana velika i raznovrsna znanja ovog polihistora, kao i njegova neposredna iskustva sadašnjosti na osnovu kojih se stiču uvidi o dolazećem.
Tim uvidima pripadaju i svakovrsni gubitak identiteta, nacionalni i lični samozaborav, dehumanizovanost, obezboženost, potreba užurbanog, zapravo izgubljenog čoveka, sklonog svim kompromisima, da nađe nov objekt vere koji nema ništa sa svetošću.
Ti uvidi, motivi i teme, u okviru ove, meditativne poezije, koja proističe iz dubine bića i saopštava njenu istinu, često su smešteni u okvire savremenog grada, u svet kulture kojem lirski subjekt po prirodi stvari pripada, ali od kojeg ima i nužan odmak, iz mnogo razloga.
Najpre, sa distance je pogled izoštreniji i objektivniji. Pored toga, primeri manifestnosti u kulturi u aktuelnom trenutku, kazuju o zakonima, ako su to zakoni, i zakonitostima na kojima počiva čitavo društvo.
To možemo zaključiti na osnovu niza pojedinačnih slučajeva, uzoraka, koji, poput ispitanih kapljica krvi, daju kompletnu dijagnozu.
Ta dijagnoza kaže da stvarnost ima simptome dehristijanizacije, da urednici nekih uglednih časopisa za kulturu ni o blagdanima ne žele da objave nešto o ovozemaljskom životu / i stradanju Vaskrslog, ali da su, naravno, zainteresovani za spektakle, kao što su, na primer, Manconijeve konzervirane fekalije.
Osim o potrebi svetine ili pak hipnotisanog sveta za stalnim spektaklima, taj primer nam pokazuje i kakvi su čuvari kapija, oni koji proglašavaju šta je umetnost, oni koji odlučuju o svemu, koji su, po društvenoj ili pak srodnoj neumitnosti, sa začelja došli na pročelje, a sa pročelja oterali prve.
Bezbožništvo pomenutih i njima sličnih je slojevito i svakovrsno, ubedljivo i primamljivo, jer je obećavajuće. Otuda je, valjda, budućnost mladih bezbožnika zaslepljujuća, kako se u jednoj pesmi kaže. Ako su ti bezbožnici mladi, a jesu, onda, osim aktuelnog trenutka uviđamo i kakav je odnos gotovo čitavog jednog naroda prema sopstvenoj istorijskoj i kulturnoj tradiciji, kao i to kakvoj se budućnosti, ako je to budućnost, taj narod može nadati, ako je to nada.
Prozirući njegovo nestajanje, lirski subjekt dočarava novo božanstvo tog naroda. Pojavno, ono je sasvim moderno, elegantno i moćno, suštinski, u potpunosti pripada tradiciji i istoriji beščašća. Simbolično je, i duhovito, predstavljeno kolima crnjim od đavola, i istovetnim, drugim vozilima, koja ga prate, ali i onim koji, uvaljan u brašno, nastoji da pridobije narod.
Implicite je tu ukazano na opasnost dočarane mimikrije, na manipulaciju neprepoznatljivu običnom čoveku koji svakodnevno gaca po ambisima bez dubine, sa ponorom u sebi. Takav, on ne može da vidi ni prvi ni poslednji znak. Kakvo je tek dolazeće doba.
Preporučujemo
KNjIŽEVNA KRITIKA: "Tamna pučina" Dragana Stojanovića - Mračne strane dvadesetog veka
27. 04. 2021. u 14:30
DETE U DUBOKOJ STAROSTI: O romanu nobelovca Petera Handkea "Drugi mač"
25. 05. 2021. u 12:11
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)