KRUG MANIPULACIJE: Politička i duhovna previranja na Balkanu - još od paganskih vremena
KOMAD "Čudo Svetog Đorđa" poznatog makedonskog dramaturga i pisca Rusomira Bogdanovskog, priprema se u saradnji tri regionalna pozorišta: Dramskog Teatra "Ivan Radoev" iz Plevena (Bugarska), Teatra "Klasik" iz Arada (Rumunija) i Narodnog pozorišta Niš.

Foto: Privatna arhiva
Premijera je zakazana je za 28. jun u Plevenu, a srpska publika videće ga na niškoj sceni 6. septembra, kada će svečano otvoriti Drugi pozorišni festival "Teatar na raskršću". U ovoj internacionalnoj ekipi igraju niški glumci Dragiša Veljković, Dragana Jovanović i Marko Pavlovski.
- Radi se o vrlo interesantnoj i duhovitoj kombinaciji apsurdne crnohumorne komedije i pomalo tragičkog patosa sa religijskim asocijacijama, koji podseća na liturgijsku dramu, a malo i na misterije ranog srednjeg veka. Rusomir Bogdanovski tekst je objavio u časopisu "Scena" ranih osamdesetih godina prošlog veka, a nama je poslužio kao prvi korak u jednoj trojezičnoj pozorišnoj kreaciji - kaže reditelj Nikola Zavišić.

Foto: Tanjug
Kako objašnjava naš sagovornik, zasada je proces vrlo uzbudljiv ali i naporan, jer nije lako spojiti i uskladiti tri potpuno različita poimanja pozorišta i rada u pozorištu.
- "Čudo Svetog Đorđa" Rusomira Bogdanovskog ispostavilo se kao dobar temelj za građenje zajedničkog smisla različitih umetnika. Logika spajanja upravo srpskog, bugarskog i rumunskog teatra proistekla je iz sadržaja ove tragikomedije. Sam tekst pronašao je direktor niškog teatra Spasoje Ž. Milovanović i ponudio mi ga sa idejom o spajanju svih ovih ljudi. Zazvučalo mi je zanimljivo i izazovno, pa sam prihvatio. Sadržaj teksta jeste opštebalkanski. Govori o previranjima, političkoj i duhovnoj manipulaciji na prostorima Balkana od kada je čovek postao svestan sebe, dakle još od paganskih vremena. Ne korespondira sa sadašnjim trenutkom direktno, već je kroz fantastiku i misteriju ispričana ta večna priča o krugovima manipulacije koji se nalaze iznad vidljivih centara moći, iznad politike i organizovane religije. Otuda logika spajanja, ali i razdvajanja naroda na Balkanu.
Na pitanje da li je to prva balkanska koprodukcija koju je na ovaj način "okupila" zajednička tema, naš sagovornik kaže:
- Radio je Arpad Šiling sličnu koprodukciju, čini mi se, između Rumuna, Srba i Mađara. Ali, mislim da ove tri zemlje još nisu sarađivale u teatarskom smislu, mada me nemojte držati za reč... Ja stalno radim na raznim scenama van Srbije, tako da za mene nije preveliko iznenađenje. Ipak, ono što jeste zanimljivo i uvek drugačije su različite vrste otpora i prepreka koje treba rešiti u svakom konkretnom slučaju, na svakoj novoj predstavi. Ovde se upravo upoznajem sa limitima produkcije, samim glumcima, učim kako reaguju na različite nadražaje, na razne zadatke koje im zadajem. Uzbudljivo je. Ne znam u kom će pravcu otići sve ovo, ali u kom god da ode, veoma mi je važno to iskustvo.
TRI JEZIKA
U PREDSTAVI se govore jezici svih učesnika, pa je i sam proces prilagođen ovim okolnostima, gde nas sve različitosti inspirišu na zajednički pokušaj organizovanja scenskog vremena i prostora - ističe Zavišić.
Preporučujemo

VEŠTAK OTKRIO JEZIVE DETALjE O DEČAKU UBICI: Evo zašto je Kosta pucao na čuvara škole, nije ga potreslo saznanje koga je sve ubio
ZAKLjUČILI smo da je Kosta bio sposoban da upravlja svojim postupcima u vreme izvršenja zločina i da ta sposobnost nije bila bitno smanjena. Postoji jedna kratkotrajna ometenost, za period u učionici za koji on kaže da nema sećanja, ali on je sve radio po planu. To ukazuje da je on upravljao svojim postupcima.
05. 06. 2025. u 17:05

SRPSKA POSLA: Nikola Jokić zapanjio svet! Vratio se u Srbiju i uradio OVO (VIDEO)
NIKOLA Jokić je najbolji košarkaš planete, ali dajte mu loptu i biće najbolji u svakom sportu. To je pokazao još jednom.
08. 06. 2025. u 08:54

VRTOGLAVA SUMA: Koliku nacionalnu penziju prima Ljiljana Blagojević
JEDNA od naših najistaknutijih dramskih umetnica Ljiljana Blagojević otišla je u penziju, a nalazi se među dvadesetčetvoro umetnika, koji će primaju nacionalnu penziju za doprinos kulturi.
07. 06. 2025. u 11:30
Komentari (0)