KULT DUHA SA SEKIROM: Legendarni Zagor, iz pera dvojca Boneli-Feri, proslavio 60. stripski rođendan
KADA se tog 15. juna 1961. godine, na kioscima širom Italije pojavio prvi strip o Patriku Vajldingu alijas Za-Goru Te-Neju alijas Duhu sa sekirom, ili samo - Zagoru, iz pera tandema Boneli - Feri, teško da je iko mogao da pretpostavi kakav će kult izrasti oko ovog junaka, te da će taj kult biti jednako živ i posle punih šest decenija.

Foto Arhiva
Scenarista Serđo Boneli i crtač Galijano Feri lansirali su tada prvu priču o liku rođenom sredinom devetnaestog veka koji živi u šumi Darkvud i, uz svog sadruga Meksikanca Čika, bespogovorni je branilac pravde, potlačenih, siromašnih...
"Rađanje" Zagora nije prošlo bez zađevica unutar stvaralačkog dvojca, o čemu su više puta govorili i sam Boneli i Feri, koji je kao stvaralac vizuelnog identiteta junaka odneo pobedu u tim prvobitnim raspravama.
Ipak, "Duh sa četkicom" tj. Feri je u ovoj debati izborio samostalnost, i na grudima Zagora našao se lik crnog orla koji donekle opisuje i autorov karakter - Vakinijan-Tanka, ogromna ptica koja je u drevna vremena bila oličenje zaštite ljudskog roda i borbe na strani dobrih sila. U skladu sa bonelijevskom tradicijom, Zagor je prvo ličio na filmske glumce, ali kako su se epizode nizale, njegove crte lica su sve više ličile na lik mlađahnog mu tvorca Ferija.

Foto Arhiva
- Zagor veoma liči na mene dok sam bio mlad. Oduvek sam bio avanturističkog duha pa sam ga udahnuo i njemu - govorio je Feri, čiji je stvaralački pečat u slučaju "Zagora" toliko jak da postoji čitav "sektoliki" pokret obožavalaca (tzv. Ferijevi svedoci) koji su unapred ljuti na sve crtače Zagora - koji nisu Feri.
Legendarni Feri je svojevremeno bio gost "Veselog četvrtka", koji je na velika vrata vratio "Zagora" na našu scenu, a u Beogradu je boravio i urednik "Zagora" u kući Sergio Bonelli Editore, Moreno Buratini, koji je 2015. za "Večernje novosti" otkrio da je prvi strani crtač koji je radio na "Zagoru" bio naš Branislav Bane Kerac.
Narodi i narodnosti SFRJ upoznali su se sa Zagorom sedam godina od premijere, u baksuznom 13. broju "Zlatne serije" sa pričom "Nasilje u Darkvudu". Nešto docnije, 1976, u epizodi "Džimi Gitara" dopao je u ruke profesoru istorije i piscu Aleksandru Đukanoviću, koji se junaku svoje mladosti odužio ispisavši, u skladu sa svim pravilima istoriografije, celu enciklopediju njemu posvećenu i naslovljenu "Zagorijana".
- Zagor Te-Nej, gospodar Darkvuda, predstavlja jednu od najznačajnih izmišljenih ličnosti na prostorima bivše Jugoslavije, za one koji su odrasli sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog veka. Danas je već poprimio mitski karakter. U vreme kada je strip počeo da umire, poslednje decenije 20. veka, upravo je Zagor, uz Alana Forda, predstavljao svojevrsnog lučonošu, zaslužnog za to da strip preživi. I to posle devete decenije, zlatnog doba jugoslovenskog stripa - smatra Đukanović.

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (2)