KNJIŽEVNA KRITIKA: Biser u školjci
DNEVNIČKO-putopisna knjiga Nenada Šaponje "A Brisel se da prehodati lako" koju je objavio novosadski "Sajnos" 2018. godine, a koja je ove godine ponela nagradu Biblioteke grada Beograda "Moma Dimić", osoben je dnevnik, kao i putopis, i to iz mnogo razloga.
Osnovni je taj što njen autor nije turista već naš izuzetno značajan kulturni poslenik - pesnik, književni kritičar, priređivač antologija, izdavač - koji u svet ide gotovo uvek književnim poslovima, pa tako svaku zemlju, svaki grad i sve što proishodi iz namere, kao i cilja putovanja, doživljava duboko, izrazito nijansirano i kompleksno, istovremeno i vrlo racionalno, kao uspešan poslovni čovek, ali i sa psihološkog, sociološkog, ekonomskog, pa i političkog i geopolitičkog stanovišta, što je najvažnije, i kao veliki čitalac.
Moguće je da ponešto od navedenog zvuči paradoksalno, pa i preterano, no ipak nije reč ni o paradoksu, ni o preterivanju. Sva ta stanovišta jednog čoveka moguća su zbog njegovih velikih, vrlo živih, dinamičnih, uvek svežih iskustava čija je odlika pouzdanost, a koja proishode iz otvorenog uma, čula i neopterećenosti predrasudama.
Argumente za sve navedeno nalazimo, na primer, u tome kako Nenad Šaponja iskazuje želju, istovremeno i čežnju, da njegova zemlja bude deo sveta u kulturnom smislu, razumevajući značaj knjige kao retkog, izuzetnog bisera u školjci, kojeg bi trebalo pokazati svetu. Osim tog saznanja, iz ove knjige stičemo i fascinantna saznanja o tome koliko je u svetu ozbiljnog izdavaštva, sa željom da se sopstvena zemlja predstavi, a njena književnost presadi u druge jezike, moguće prodati izdavačkih prava, koliki su tiraži knjiga u Kini, koje knjige imaju povlašćeno mesto u knjižarama te zemlje, kakav je odnos prema književnosti za decu u Švedskoj i još mnogo toga. No, to je tek jedan aspekt ove slojevite i zanimljive knjige iz koje se iz pera pouzdanog pripovedača, kada rukopis dobije odlike romanesknog, može saznati o zanimljivim, zapravo izuzetnim ljudima i mestima. Pripovedač i te ljude i ta mesta predstavlja po njihovim specifičmostima, a najpre po lepoti, jer to u njima prvo i vidi - zato što je takav njegov doživljaj ljudi i sveta, kao i knjiga različitih kultura čije mu je čitanje omogućilo osećaj da je na tim mestima već bio, čak i kada je na njima prvi put.
Ova knjiga, a iskustvo čitanja Nenada Šaponje pre svega, svedoče o tome da je svet jedan. To vidimo po istovetnosti njegovog čitalačkog ukusa sa ukusom njegovih poslovnih saradnika s različitih tačaka zemaljske kugle među kojima su mu mnogi, upravo zbog književnosti, postali prijatelji. To vidimo na osnovu bliskosti ljudi koji u kontinuitetu, na različitim mestima, pišu svoju zajedničku priču. To, konačno vidimo, i po mogućnosti da se u istom pivu uživa u Nemačkoj, u Izraelu, u Argentini, kao i u Novom Sadu.
Dnevničko-putopisnu knjigu Nenada Šaponje "A Brisel se da prehodati lako", koja bi zapravo mogla imati bar još deset primamljivih naslova, iako vrlo dinamična, uzbudljiva i zbog iskustava njenog autora, istovremeno i pripovedača, nesvakidašnja, ne bi trebalo čitati u dahu, naprotiv. Trebalo bi je čitati vrlo lagano, možda čak po datumima zapisa, kako bi čitalac mogao da se dovoljno nauživa u lepoti koju donosi - iz različitih krajeva sveta, kojih se sećamo, iako u njima nikada nismo bili, iz knjiga koje su na svim tim mestima, na bilo kojim mestima, veliki razlog za radost.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)