KNJIŽEVNA KRITIKA: LJubav prijatelja
NOVA knjiga Mihajla Pantića "Priče o piscima", sadrži 39 zapisa o 39 pisaca. No i na osnovu tog svakako otvorenog spiska, kao i onoga što je sam sadržaj knjige, razumemo da je Mihajlo Pantić, pisac, književni kritičar, urednik, profesor, naučnik, čovek uvek otvorenih čula i misli, koji osluškuje, visokosenzitivan, zapaža tanane veze i odnose, kao i registar kazivanja sagovornika, njihova raspoloženja, dominantna osećanja, atmosferu napisanog, okolnosti u kojima je nešto napisano.

Foto: Privatna arhiva
Ti zapisi obično sadrže konkretan događaj koji je povod za gotovo uvek blagu, a veoma važnu priču o esencijalnim stvarima jer, Mihajlo Pantić, to je očigledno, voli pisce o kojima piše ili ih je zavoleo čitajući njihove knjige. Za neke od njih vežu ga brojne "uporne uspomene", proistekle iz dugogodišnjih veličanstvenih prijateljstava. I osim što nam je na osnovu tih zapisa jasno da je reč o specifičnom, srećnom susretu ljudi kojima mnogo znače iste stvari, razumemo i prirodu mesta i vremena koje su prijatelji proveli zajedno. Uvek su u pitanju posebni, povlašćeni trenuci, u svetu, a van sveta, slično onima o kojima je pripovdao Pavle Ugrinov. Slično, a ne isto, jer je reč o ljubavi prijatelja, a ne ljubavnika. Esencijalnost tih osećanja, tj. uzvišenost te vrste odnosa, pojačana je najčešće činjenicom da Mihajlo Pantić često kazuje o ljudima koji više nisu sa njim, ni sa nama, i koji i njemu i nama nedostaju toliko da je to nedostajanje teško smestiti u reči.

Foto Arhiva
S nekima od junaka ove knjige Mihajlo Pantić podelio je susrete, ne tako brojne, koji su istovremeno mnogo značili i za njega, i za njih, i za književnost samu. Neki susreti su, kako sam eksplicitno kaže, značili izvesnu prekretnicu u njegovom unutrašnjem, dakle stvaralačkom svetu. Bili su to susreti sa već živim klasicima.
Na osnovu nekih opisanih susreta zaključujemo o velikoj gospodstvenosti i duhovnom prostranstvu autorovog sagovornika, o njegovoj delikatnosti i spremnosti da prihvati različitost i uvaži drugačije mišljenje i slobodu izbora. Upravo navedene karakteristike, bar implicite, imale su ulogu u zbližavanju autora i sagovornika, a krasile su Svetlanu Velmar Janković.
Uz poneki susret o kojem je u ovoj knjizi reč, autor ističe karakteristike poetike susretnutog. Za to su razlozi različiti. Najčešće je reč i piscu jedinstvene poetike, one u kojoj očuđava pripovedano mesto i sam jezik, o čemu razmišlja dok sedi u sopstvenoj provinciji, kao što to čini Radovan Beli Marković, o "pesniku pronađenog tona, samo njemu svojstvenog, neoavangardnog jezičkog zakrivljenja" i posebnog odnosa prema smrti, kao što je to bio Vojislav Despotov ili pak o piscu u čijem je delu "u prvom planu svakidašnji život", "prikazivanje neuhvatljivosti i neponovljivosti ljudskog pretrajavanja u bilo kom vremenu", kao što je to Dobrilo Nenadić, ili pak o onom koji zna da "užas svakodnevice, baš kao u klasičnoj drami, pretvori u estetski kvalitet", kao što to čini Stevan Tontić, ili pak o piscu čija je književnost postala usmena, što je slučaj sa delom Dušana Kovačevića.
Konačno, Mihajlo Pantić piše duhovitu priču o svom snovnom susretu sa Singerom, a u priči o Borhesu o tome da "vrhunska književnost poriče postojanje njenog pisca [...], ali zato potvrđuje postojanje Reči Svetoga Duha".
Te dve priče zaokružuju ovu knjigu u kojoj je, naravno, bilo mesta i za komentare o priči i pričanju, o pisanju priča, kao i o uređivanju i izdavanju knjiga, "o mnogim zadovoljstvima koje je čovek izmislio da bi zavarao pomisao na sopstvenu smrt".
Nakon svega, sigurno je, na osnovu čitanja ove knjige tvrdimo, da u književnosti ostaju trajno zabeležena mesta susreta, ta mesta koja volimo, zbog ljudi koje volimo, i koja baš zbog toga, a nasuprot svemu, nikada ne možemo napustiti.

MONSTRUOZNO! Ovaj hoće da vlada Srbijom! Žene mu krive kad ih neko siluje ili prebije!
VUK Nektarijević, student blokader sa Mašinskog fakulteta u Beogradu, koji je tobož biciklom išao u Strazbur, ima u najmanju ruku problematične stavove.
20. 04. 2025. u 14:35

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

OTVOREN HRISTOV GROB Evo šta su našli: "Kolena su mi klecala, nisam to očekivao - vekovima je bio zatvoren" (VIDEO)
"APSOLUTNO sam zadivljen. "
19. 04. 2025. u 08:39
Komentari (0)