PROTIV DUHA EVROCENTRIZMA: Reč prilikom primanja Ordena Zlatnog stepena kojim je Danila Kiša odlikovala Mađarska 1978. godine
Pojam Weltliteratur, onako kako ga je formulisao još Gete, ostaje do dana današnjeg vizijom jednog genijalnog pesnika koji je uspeo u vreme velikih (evropskih) nacionalnih zanosa da se uzdigne iznad uskogrudosti i da proglasi literaturu nekom vrstom bescarinske zone duha.

Foto: Novosti arhiva
Weltliteratur, shvaćena geteovski, može se, dakle, u prvom redu smatrati, na praktičnom planu, nekom vrstom korekcije sopstvenih vrednosti, a po principu poređenja. U tom smislu, kako to zapaža Etijamble, "Geteova egzaltacija svetskom literaturom u prvom je redu implicitna osuda nemačkog nacionalizma i, o istom trošku, svakog nacionalizma".
A to što je taj pojam Weltliteratur podrazumevao i podrazumeva još i danas samo literature velikih naroda ili velikih jezika i što je taj pojam "Svetske literature" ostao do dana današnjeg nekom vrstom duhovnog kolonijalizma i strogog evrocentrizma, za to Gete nije nimalo kriv, a nije ovde trenutak da istražujemo sve uzroke tog i takvog stanja koje traje evo do danas. Već pomenuti Etijambl, koga ovde parafraziram (i koji je, mada Francuz, jedan od najvatrenijih protivnika evrocentrizma), pita se, svestan širine, vrednosti i drevnosti drugih literatura: a šta je, gospodo, sa sanskritskom, kineskom, japanskom, bengalskom, iranskom, arapskom literaturom? I šta je sa grčkom i još nekim literaturama koje ovde preskačem? I pre nego što donesem neke zaključke u vezi sa svim ovim, dozvolite mi da navedem još jedan podatak. U anketi koju je izvršio Rejmon Keno godine 1956, a pod naslovom "Za jednu idealnu biblioteku", gde je figuriralo nekih 3.500 naslova, dobili smo jednu listu od sto naslova na čijem čelu stoje Šekspir i Biblija, a zatim odmah Prust. Sve u svemu, 60 francuskih i 39 inostranih pisaca, od čega 9 engleskih i američkih, 8 grčkih, po 6 nemačkih i ruskih, 4 latinska i 3 pisca španskog jezika, dok je po jedan naslov pripao arapskim, danskim, hebrejskim i italijanskim piscima.
Završavam ovo malo statističko izlaganje zaključcima koji se nužno nameću: prvo, evrocentrizam je još uvek, uprkos izvesnim pomeranjima u vavilonskoj pometnji jezika, još jednako vladajući oblik duhovnog stava i mišljenja; pod dva: taj evrocentrizam je ograničen uglavnom na literature velikih jezika i naroda, i pod tri: taj i takav stav i odnos moramo prihvatiti kao jednu empirijsku činjenicu protiv koje se ne možemo boriti samo frazama o pravu malih naroda na ravnopravno učešće u porodici velikih, nego samo, i u prvom redu, sopstvenim proveravanjem, hoću da kažem: proveravanjem sopstvenih vrednosti, jer u protivnom, ako tražimo svoje mesto pod suncem samo na osnovu takozvanog legitimnog prava, ostaćemo tamo gde smo i dosad bili: u zapećku.
Obaveza je nas pisaca i prevodilaca malih naroda i malih jezika da se borimo za svoj prestiž, za svoje mesto pod suncem, stalnim nastojanjem da pružimo svetu ono što je kod nas najbolje i to damo u najboljoj mogućnoj formi, i da ne očekujemo od belog sveta da se prema nama odnosi drugačije nego što se mi sami odnosimo jedni prema drugima. Želim da budem dobro shvaćen: ja se ovde ne zalažem da se uvrstimo među velike, među istorijom i sudbinom, i slučajem, srećnije literature po svaku cenu, nego upravo odabirom, nego upravo geteovskim korrigieren, i sa samosvešću da smo i mi, i to s punim pravom, deo evropske kulture, dakle i Weltliteratur. Tako će se u nekoj budućoj "idealnoj biblioteci" možda naći i imena nekih naših, jugoslovenskih pisaca, Krleže, Andrića ili Crnjanskog, a umesto Apolinerovih Alkohola, ili uz njih, da ne kažem iznad njih, stajaće možda Nove pesme Endrea Adija, tog sjajnog pesnika ovih naših strana, tog pesnika Podunavlja.
A sve dotle, mi pisci i prevodioci malih jezika trebalo bi da svojatamo bašlarovsku formulu: "Moja idealna biblioteka u prvom redu je otvorena biblioteka". Što će reći bez predrasuda u odnosu na nacije, države i jezike.
(Iz knjige Danila Kiša "Iz prepiske", priredila Mirjana Miočinović, "Arhipelag")

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

"OTVORI PUT, OPRA!" Sramota - ljudi beže od cunamija, a voditeljka NE DA preko njenog imanja! Teške optužbe za Vinfrijevu
OPRA Vinfri našla se pod žestokim napadima javnosti nakon tvrdnji da nije otvorila svoj privatni put na ostrvu Maui, dok hiljade stanovnika pokušava da pobegne na sigurno zbog upozorenja na cunami.
30. 07. 2025. u 14:41
Komentari (0)