MLEKO OD PATNJE I LJUBAVI: Ko je Leonora Karington, od koje je pozajmljeno ime 59. Bijenala u Veneciji
ZA naslov ovogodišnje izložbe 59. Bijenala u Veneciji (svečano će biti otvoreno 23. aprila), umetnička direktorka, italijanska istoričarka umetnosti, sa prebivalištem u Njujorku, Ćećilija Alemani, odabrala je ime jedne knjige britansko-meksičke slikarke i književnice, muze i velike ljubavi Maksa Ernsta, nadrealistkinje Leonore Karington (1917-2011) - "Mleko od snova".

Mlada i stara Leonora Karington, Foto Vikipedija
Reč je o delu nastalom prema seriji ilustracija jedne od najneobičnijih umetnica 20. veka, prvobitno započetih na zidovima njene kuće u Meksiku, a potom objavljenih u knjizi priča. Kroz prizmu autorkine imaginacije, crteži i priče se prožimaju i zajednički opisuju magičan svet u neprekidnim transormacijama. Za knjigu, namenjenu pre svega deci, ali i odraslima koji se nisu odrekli mašte, kažu da je snolika koliko to samo snovi mogu biti.
Rođena u porodici britanskog tekstilnog magnata Harolda Karingtona i njegove supruge irskog porekla Mori Morhed, kao jedina devojčica od njihovo četvoro dece, Leonora je četiri puta bila izbacivana iz škole. Jedino ju je interesovalo da uči o umetnosti, sa čim se njen otac se nije slagao, pa je, uz podršku majke, ipak otišla u Firencu i izučavala stare majstore. Po povratku u Englesku, otac je za nju imao druge planove: da je uvede u visoko društvo, kako bi pronašla odgovarajućeg muža, pa je organizovao u "Ricu" debitantski bal na kome je bila predstavljena kralju Džordžu Petom. Ali, njene fascinacije su bile druge vrste, potpuno je opčinila prva izložba nadrealista u Londonu, 1936.
- Zaljubila sam se u slike Maksa Ernsta, pre nego što sam se zaljubila u njega - ispričala je jednoj rođaci slikarka, koja je nemačkog umetnika upoznala na jednoj večeri.
- Zahvaljujući Maksu stekla sam svoje celokupno obrazovanje, o umetnosti i književnosti.

Foto EPA
On me je naučio svemu.
Za njim je krenula u Pariz, ali je Ernst bio oženjen (ženu je naspustio 1938. kada su se on i Leonora preselili u Provansu). U francuskoj prestonici, koja je tada bila umetnička prestonica sveta drugovali su sa Pikasom ("Tipičan Španac, mislio je da su sve žene zaljubljene u njega. Ja sigurno nisam bila ali mi se dopadala njegova umetnost"), Dalijem, koji ju je smatrao "najznačajnijom ženom koja se bavi umetnošću", Bretonom...

Foto EPA
Uoči nemačke okupacije Francuske, Ernst je interniran, a Leonora uplašena i u dugovima, beži za Španiju ne bi li mu tamo izdejstvovala vizu. Emocinalno slomljena završava u duševnoj bolnici u Santanderu. Njen otac šalje poslovnog prijatelja da je premesti u sanatorijum u Južnoj Africi, ali ona uspeva da mu gotovo filmski pobegne kroz toalet restorana na pristaništvu u Lisabonu. Taksisti traži da je vodi u ambasadu Meksika, gde je radio njen poznanik iz Pariza, Pikasov prijatelj Renato Leduk, za koga se odmah udaje, ne bi li pobegla u Ameriku. U njenim memoarima "Dole ispod", ostalo je zabeleženo i da je čekajući brod za Njujork, saznala da je u Lisabonu i Ernst, koga su u međuvremenu hapsili i nacisti. I krenuo u emigriciju u SAD, sa svojom bivšom, ali i budućom suprugom, slavnom kolekcionarkom Pegi Gugenhajm.

Foto Promo
U Njujorku je okončala posle samo nekoliko meseci brak sa Ledukom i zaputila se sama za Meksiko, zemulju koja će joj doneti potpunu ličnu i umetničku slobodu, i šest i po decenija u svakom smislu plodnog života. Tu se udala za mađarskog fotografa Čikija Vajsa, sa kojim je dobila dvojicu sinova - Gabrijela i Pabla - i doživea duboku starost.

Foto EPA
Spoj ljudskog i mehaničkog
PREMA rečima umetničke direktorke Bijenala "Mleko od snova" je i alegorija za jedan vek koji je izvršio veliki pritisak na svaku pojedinačnu sudbinu, pa i Karingtonove, koja se našla u dvostrukom izbeglištvu - sklanjajući se od nacista, a potom i u duševnoj bolnici.
- Bila je objekat fascinacije i požude, ali i zapanjujuće moćna i mistična figura, koja neprestano beži od ograničenja fiksiranog identiteta. Kada bi je pitali o njenom poreklu, Karingtonova je govorila da je ona proizvod majčinog susreta sa mašinom, iz koga je nastao bizaran spoj ljudskog, životinjskog i mehaničkog, što je većim delom obeležilo njeno pisanje i slikanje - objašnjava Ćećilija Alemani.
Preporučujemo

"HOD" PO ĐARDINIMA: Izabran rad koji će našu zemlju predstavljati na Bijenalu
29. 11. 2021. u 09:28

KONKURS VRAĆEN POD OKRILjE MSU: Novi komesar i Savet za Bijenale u Veneciji
01. 10. 2021. u 11:08

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)