POZORIŠNA KRITIKA: Strah i nada Ilde Geršner
JEDNA od najzanimljivijih pojava u savremenoj srpskoj dramaturgiji, koju često predstavljaju autorke je Jelena Kajgo, spisateljica i dramaturg, čije teme stoje na zdravim, životnim osnovama, bez modernih rukavaca, koji relativizuju tešku poruku.
Novosti
I u komediji ("Rolerkoster"), a naročito u drami, kao što je predstava "Ilda Geršner" Knjaževsko-srpskog teatra iz Kragujevca, Kajgo polazi od stvarne situacije. Ovoga puta se radi o zameni identiteta, o prijateljstvu i hrabrosti mlade Ilde Geršner, koja je, tokom ratnih godina u vreme nacizma podarila svoje ime prijateljici Jevrejki i time joj spasla život.
Stevan Bodroža se opredelio za princip "manje je više", pa je razgranatu radnju, koja obiluje fašističkim surovostima nad zarobljenicima sveo na unutrašnji doživljaj navodne Ilde Geršner, medicinske sestre u nekoj minhenskoj ratnoj zatvorskoj bolnici.
Ana Kolanđeli, kao Marija Vajcman, alijas Ilda Geršner, u potpunosti je ispunila rediteljevu ideju, da se nekom vrstom poetskog uopštavanja izraza postigne i njegova univerzalnost. Do kraja i potpuno uronjena u sudbinu svoje junakinje, Ana Kolanđeli je bila i istinita, i potresna, njena tačna emocija je pokrivala, bez imalo patetike (što je zasluga i spisateljice) izvesnu predvidivost radnje, kao što se često dešava sa istinitim storijama. Šteta je da je reditelj nije skrenuo, bar malo, na Brehtov put, jer je ekspresionizam, kojim boji istoriju, davao mnogo povoda za to. Nadežda Jakovljević, na primer, kao mlada Ilda Geršner, devojka kojoj je to lično ime, koje deli sa drugaricom da bi je spasla, bila je mnogo bliža epskom teatru, na vrlo suptilan i posredan način, što brehtijanski teatar i zahteva. Ova mlada glumica ima u svom umetničkom izrazu zanimljivu dvojnost istinske nežnosti (zahvaljujući svom fragilnom izgledu), ali, u isto vreme, veoma upečatljive čvrstine i stamenosti kako emocije, tako i brehtovskog aktivizma, pa publika neprestano očekuje neki obrt, transformaciju, koju i dobija.
Dobrota, stradanje i shvatanje bespomoćnosti pred zlom, čine okosnicu igre Nadežde Jakovljević, Ilde Geršner, a hrabrost, srčanost, pa i dovitljivost su osobine Marije Vajcman, koju Ana Kolanđeli igra sa mnogo strasti i umeća. Dobru protivtežu joj čini muž, Tomas Milner, koga Nikola Milojević otpočetka postavlja kao intelektualca koji će izgubiti bitku sa ratnom olujom. Jasmina Dimitrijević igra punokrvnu, jarku bolničarku Ritu, dodajući ovoj antiratnoj dramskoj akciji neophodno opravdanje za tvrdnju da ništa nije crno/belo, ni zlo, ni dobro.
U svedenom, funkcionalnom dekoru Ane Kolbjanove i u tačnom kostimu Milice Kolarić, Bodroža je i u Mladenu Kneževiću (Kolja),Čedomiru Štajnu (Edvard Rihte), Mariji Rakočević (Elza Rihte), Nenadu Vuleviću (Hans), kao i u izuzetno zanimljivom majstoru scenskog pokreta, Miodragu Krčmariku, imao prave saradnike, koji su precizno doziranom ironijom postigli da se igra epoha, a da se, zapravo, radnja događa danas i uvek, svuda, a naročito ovde, kod nas, gde dobrote fali sve više, a sve manje se srećemo s njom.
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)