NADEŽDA JE NAŠE VELIKO NASLEĐE: Etnografski muzej predstavlja kolekciju predmeta naše velike slikarke
SLIKARKA, fotograf, ratna bolničarka, osnivač Kola srpskih sestara, Nadežda Petrović, imala je u svojoj svestranosti još jedno, u javnosti malo poznato, interesovanje - sakupljala je etnografske predemete.
Nadežda u nošnji, foto iz časopisa "Žena i svet"
U čast jubileja, 150. godišnjici rođenja, Etnografski muzej će premijerno u Srbiji predstaviti njenu jedinstvenu kolekciju, na izložbi čiji je autor Jelena Sekulović, viši kustos. Ova zbirka, kao celina, bila je samo jednom javno viđena, i to 1917. u Lionu.
- Nadežda je 1910. otišla u Pariz, na poziv velikog prijatelja Ivana Meštrovića, sa kojim je tamo delila atelje - podseća, za "Novosti", kustoskinja Sekulovićeva. - Ona je taj prostor opremila upravo etnografskim predmetima, kako bi, verujemo, istakla svoju nacionalnu pripadnost i Francuze upoznala sa materijalnom kulturom našeg naroda. Posle njene smrti, ovi predmeti, kao i slike, ostali su u Parizu, a 1917. naprevljena je izložba sa ciljem da prikupi pomoć za srpske ranjenike. Na postavci su, Nadeždina porodica i Ministarstvo prosvete, predstavili upravo njenu etnografsku zbirku.
Sestre u narodnoj nošnji
IZLOŽBA je koncepcirana tako da počinje sa predmetima iz porodičnog doma, objašnjava autorka. Na jednoj fotografiji, na kojoj je snimila svoje sestre u narodnoj nošnji (ustupio ih je Miloš Kolarž, naslednik Petrovićevih), identifikovali su eksponata iz kolekcije- košulju i jelek. Na postavci će se sada naći uz pomenutu fotografiju. Pred publikom će biti i muška misiraba i prsluk, košulja iz sela Kovač (Severna Makedonija), košulja i peškir iz Bitolja, čarape i pojas iz Sićevačke klisure. Najveći deo kolekcije je nakit- prstenje, naušnice, grivne, pafte (poput jedne sa obnaženim bogom Bahusom). Celokupna zbirka je i kataloški obrađena za neka buduća istraživanja.
U Srbiju je potom stigla 1919. i prvo je dodeljena Kraljevskoj umetničkoj školi, da bi njenih 126 predmeta, Etnografski muzej dobio tek 1926. Prvi put neki delovi kolekcije izlagani su u Čačku, na postavci upriličenoj povodom 60 godina postojanja Umetničke galerije "Nadežde Petrović".
Foto Etnografski muzej
- Rođena u porodici Mite Petrovića i Mileve Zorić Petrović, Nadežda je od ranog detinjstva stasavala u patriotskom duhu, u okruženju u kome su se negovala interesovanja za sve što je narodno i nacionalno - objašnjava Sekulovićeva. - Njen ujak bio je Svetozar Zorić, između ostalog autor šare za pirotski ćilim, danas poznate kao Zorićeva šara.
Kao i ostale građanske porodice 19. veka, dodaje kustoskinja, i Petrovići su bili zadojeni idejama romantizma i rodoljublja, koje su svoju suštinu vukle iz naroda i oko kojih se stvarao nacionalni identitet.
Foto Etnografski muzej
- Nadežda i sva njena braća i sestre bili su okrenuti ka tome - tvrdi autorka izložbe. - I u slikarskom opusu imala je srbijanski period. Mnogi od njenih etnografskih predmeta su iz kuće iz koje je potekla. Njen deda ih je donosio sa svojih putovanja, a otac je tu kolekciju, i biblioteku, dopunjavao novim stvarima. Bilo je prirodno da i ona sa svojih putovanja, kao članica Kola srpskih sestara, ali i kao slikarka, donosi etnografske predmete. Sa Milicom Dobrić, išla je u Staru Srbiju noseći pomoć stanovništvu pod vlašću Otamanskog carstva i odande je uglavnom donosila odevne predmete.
Fotografija pariskog ateljea
NADEŽDA je, dok se školovala u Minhenu, bila pozvana na neki svečani skup, za koji se obukla kao seljanka iz okoline Beograda: imala je pregaču, šumadijsku suknju, jelek, košulju. I tako se fotografisala, a tu sliku objavio je 1925. časopis "Žena i svet" - priča sagovornica. - Posle je u svom pariskom ateljeu, razvukla sličnu suknju, što se vidi na fotografiji na kojoj se prepoznajju nanule, vez i pregača, sada izloženi u zasebnoj vitirini na postavci. I suknja je u zbirci, ali nažalost nije u konzervatorskom stanju za izlaganje.
Celu njenu kolekciju čine eksponati nastali u 19. veku, od kojih su za izložbu izabrana 52 predmeta. Prvi put će, naglašava autorka, njen grad i država, na jednom mestu, videti šta je sve sakupila od našeg nasleđa:
Foto Etnografski muzej
- I ona sama je sada naše nasleđe. Istoričari umetnosti su mnogo pisali o njenom slikarstvu, obrađivan je i njen fotografski opus, a prvi put je sada u javnosti kao kolekcionar baštine. Kao kustos i etnolog mogu da kažem da je njeno vešto umetničko oko znalo da proceni koji su detalji i zanatska izrada bili vredni za čuvanje. Svi ti divni vezovi, delovi sa rukava i skuta košulja, peškiri, čarape..., pokazuju njeno veliko interesovanje za narodnu ornamentiku, koju je želela da uvede kao predmet izučavanja u Višu žensku školu - zaključuje Jelena Sekulović.
Preporučujemo
DRAMA PUNA SMEHA I TENZIJE: "Alapače" spremne da vas totalno opčine (FOTO)
10. 02. 2026. u 23:20
PLES NA VRHU VULKANA: Novi radovi Tadije Janičića u beogradskoj galeriji "Novembar"
10. 02. 2026. u 13:54
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)