MOKRANJČEVA MUZIKA I ĆUTANJE: Naučni skup u SANU povodom veka rođenja akademika, kompozitora i profesora
MEĐU značajnim stogodišnjicama svojih članova, SANU ovog leta obeležava i vek kompozitora Vasilija Mokranjca (1923-1984), u čiju čast je 11. septembra, u Svečanoj sali SANU, održan nauči skup sa međunarodnim učešćem, pod imenom "Muzika i ćutanje".
Foto: B.Đorđević
Na otvaranju manifestacije, u oranizaciji Muzikološkog instituta SANU i Fondacije "Vasilije Mokranjac", govorili su akademici Ivan Jevtić i Svetislav Božić, Aleksandra Mokranjac, kompozitorova ćerka, i Katarina Tomašević, direktorka Instituta.
Uz domaće, i autori iz Francuske i Portugalije rasvetlili su različite aspekte nasleđa akademika Mokranjca, koji je iza sebe ostavio pet simfonija i brojna druga simfonijska, koncertna, kamerna i solistička dela, kao i radio-drame, partiture pozorišne i filmske muzike. Bio je redovni profesor kompozicije i orkestracije na Muzičkoj akademiji odnosno FMU (gde je i sam diplomirao na dva odseka, klavirskom i kompoziciji). Kompozitor, koga smatraju najznačajnijim autorom simfonijske muzike kod nas, bavio se i prevođenjem stručne literature.
- Proces stilske evolucije stvaralaštva Vasilija Mokranjca bio je postepen, usmeren ka oblikovanju sopstvenog individualnog kompozicionog izraza, a neopterećen brigom oko uključivanja u radikalnije modernističke tokove - smatra dr Melita Milin, naučni savetnik Muzikološkog instituta SANU (u penziji), koja je održala predavanje o Mokranjčevom opusu, iz ugla muzičke istoriografije. - Na pitanje o mogućnoj preživelosti simfonije kao oblika, koje mu je bilo postavljeno u vreme kada je radio na svojoj Drugoj simfoniji, odgovorio je, između ostalog: "Smatram da nijedan oblik ne može sam po sebi da bude prevaziđen. Može se razgovarati samo o tome da li je neko tumačenje preživelo ili nije."
Sagledavajući taj opus iz ugla svetskih muzičkih tokova, dr Nadežda Mosusova, takođe naučni savetnik Muzikološkog instituta SANU (u penziji), zapaža:
- I dan-danas kad se kaže "svetska" misli se na evropsku muzičku umetnost: konkretno, istorija muzike svodi se i danas na zapadnu muzičku kulturu. I dalje tu nema mesta za muziku slovenskih naroda. Srbima treba da pođe za rukom da preko dela Vasilija Mokranjca izvojuju svoje mesto pod suncem.
Svoja istraživanja i uvide, na skupu u SANU, izneli su i dr Silvi Nisefor, francuski muzikolog, sopran i pijanista, dr Ivan Mudi, portugalsko-britanski muzikolog, kompozitor, dirigent i pravoslavni sveštenik, zatim Ivana Medić, viši naučni saradnik Muzikološkog instituta SANU i dr Miloš Bralović, istraživač-saradnik, sa istog Instituta. Sa Fakulteta muzičke umetnosti učešće su uzeli redovni profesori Miloš Zatkalik i Tatjana Milošević Mijanović, kao i Ognjen Popović, vanredni profesor. O delu Mokranjca govorili su i kompozitorka Svetlana Maksimović i dr Jelena Janković Beguš, naučni saradnik.
Porodično nasleđe
OTAC Vasilija Mokranjca - Jovan, bio je prvi srpski akademski školovani violončelista, a očev stric Stevan Stojanović Mokranjac, slavni kompozitor. Posle završenog školovanja u Minhenu, Jovan se uoči Prvog svetskog rata vratio u Beograd, i potom prošao Albansku golgotu. Iskustva sa fronta opisao je u nekoliko drama, a njegova "Ratnikova verenica", izvođena je i u Narodnom pozorištu. Nastupao je u novoosnovanim orkestrima Beogradske filharmonije, Radio-Beograda i Opere Narodnog pozorišta, bio osnivač Srpskog gudačkog kvarteta i profesor, koji je iza sebe ostavio značajan udžbenik "Čelometodika". O značaju zaboravljenog velikana naše muzike, Jovana Mokranjca, na skupu će govoriti Ivana Medić, viši naučni saradnik Muzikološkog instituta SANU.
Preporučujemo
PREDSTAVLjANjE "ORFELINA" U MANAKOVIJ KUĆI: U slavu ruke i njene moći
11. 09. 2023. u 19:34
BEZ POEZIJE NE BISMO DOBRO RAZUMELI SVET: Erik Sarner, francuski književnik za "Novosti"
10. 09. 2023. u 14:37
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)