VAJAR KOJI JE MRZEO RAT: U SANU svečana akademija povodom 125 godina rođenja Henrija Muta
VEOMA mi je žao što nisam sa vama na obeležavanju 125. godišnjice rođenja mog oca, kao i podsećanja na izložbe koje je održao u Jugoslaviji 1955, poručila je učesnicima skupa u SANU Meri Mur, ćerka svetski slavnog vajara Henrija Mura (1898-1986).
Foto SANU
- Iako mi je bilo samo devet godina, bila sam svesna političkog i umetničkog značaja tih izložbi - stoji u pismu vajareve naslednice, u kome je otkrila i da su uz poklone sa puta roditelji iz Beograda doveli i Mirjanu, ćerku našeg arhitekte, koja je potom živela kod njih i bila joj dadilja.
Svečanu akademiju u čast ovog inostranog člana SANU, od sredine sedamdesetih, otvorio je njen predsednik, akademik Zoran Knežević, a uz obraćanje britanskog ambasadora Edvarda Fergusona i akademika Dušana Otaševića, pročitano je i pismo Godfrija Vorsdejla, direktora Fondacije "Henri Mur".
Foto SANU
O odnosu velikog vajara prema ratu govorila je Penelope Kertis, nekadašnja direktorka Tejta i dugogodišnji kustos Instituta "Henri Mur" u Lidsu. Fokus izlaganja ove istoričarke umetnosti i autora mnogobrojnih knjiga, bili su crteži nastali tokom bombardovanja Britanije u Drugom svetskom ratu, a kako je otkrila u razgovoru za naš list pre početka skupa, oni će biti i deo izložbe naredne godine u Londonu, koju trenutno priprema:
- Ti crteži su vezani za izvođenje drame "Spasavanje", koju je prenosio Radio Bi-Bi-Si, a slušalo tri miliona ljudi. Bila je to nova verzija "Odiseje", pisana iz ugla Penelope, sa idejom da predstavi tadašnju okupaciju Grčke i njeno spasavanje. Samog Odiseja je predstavio, poput sebe, kao 45-godišnjaka. Kroz ove radove pokušao je da razreši vlastitu dilemu da li da se uključi, ili ne u rat. Imao je zanimljivu prepisku sa jednim prijateljem koji je odbio da se bori, jer je smatrao da je rat imperijalistički. Ovaj deo njegovog ospusa korespondira i sa sadašnjim vremenom i dilemama umetnika u odnosu prema ratu.
Mur je često radio ratne spomenike, podseća sagovornica, ali su na njima ratnici ranjeni, usnuli, jer za njega u ratu nije bilo ničeg što treba glorifikovati:
O "Bitlsima" i srcu
SEĆANjA na Mura u SANU je podelio i Ričard Ventvort, britanski vajar i profesor, koji je kao 19-godišnjak boravio u njegovom studiju. Kako je otkrio za naš list, kao neko ko je išao u školu sa sinom Ficroja Meklejna (oficir pri Vrhovnom štabu NOVJ), može da zamisli i razume politički kontekst Murovog dolaska u Jugoslaviju.
- Radio sam kratko za Mura, u vreme kada je obavljena prva transplantacija srca, o čemu smo slušali na radiju, a ja sam pravio male modele srca - objašnjava, kako za sebe kaže, ovaj vršnjak modernog sveta koji se sada raspada. - Tada se pojavio album Sgt.Pepper. Mur je tada mlađi od mene sada, i jednom je samo komentarisao "Bitlse", povodom samoubistva Brajana Epštajna, rekavši: "Mora da je taj biznis veoma zahtevan".
- Prikazivao je samo njegove pogubne strane. Govorio je da rat ljude čini glupim - ističe Kertisova dodajući da se kao učesnik Prvog svetskog rata osećao izdanim.
Prema njenom mišljenju uloga koju je imala Murova izložba u Beogradu, bila je bliža društvenom, nego umetničkom uticaju na naše likovne stvaraoce.
- Ovdašnjim vajarima nije bio potreban Henri Mur da im kaže kako da rade, već je ta izložba bila demonstracija toga kako skulptura može da ima javni uticaj - smatra Kertisova. - I sam Mur se premišljao da li želi, ili ne da bude javna ličnost.
O značaju izložbe i boravak britanskog skulptora u Beogradu, govorili su Jerko Denegri, Ljubica Vujović i Ana Ereš, Feđa Klikovac se osvrnuo na svoj rad u Fondaciji "Henri Mur", a diskusiju je vodio inicijator i organizator ovog skupa realizovanog u saradnji sa Britanskim savetom, dopisni član SANU Mrđan Bajić.
Preporučujemo
OBNOVLjEN DAR KNEZA MILANA: Staro smedovačko zvono u Narodnom muzeju
12. 10. 2023. u 16:09
MOZAICI U MALOM FORMATU: Projekat Petra Vujoševića u Maloj galeriji ULUPUDS-a
10. 10. 2023. u 18:47
OD BEOGRADA DO MORA ZA SAMO ČETIRI SATA: Ovako će izgledati novi auto-put do Crne Gore (VIDEO)
SAOBRAĆAJNICA je projektovana sa po dve trake i jednom zaustavnom trakom u svakom smeru, uz predviđenu brzinu od 100 do 120 kilometara na čas.
10. 02. 2026. u 09:21
ORBAN OTKRIO ŠOK DETALjE: Odbio sam poziv Klintona da uđem u rat sa Srbijom 1999. godine
MAĐARSKI premijer Viktor Orban izjavio je da je 1999. godine, tokom svog prvog premijerskog mandata, dok su trajali sukobi u AP Kosovu i Metohiji i NATO agresija, dobio poziv od tadašnjeg američkog predsednika Bila Klintona da Mađarska otvori drugi front i napadne Srbiju ili "bar da puca iz Mađarske preko Vojvodine sve do Beograda", ali da je odbio takav poziv, preneo je danas Telex.
09. 02. 2026. u 11:13
JK PRIZNALA: "Sa njim sam izgubila nevinost - prvi put sa Nemanjom bio je grozan, užasan"
"IMALA sam 18 godina. Bilo je grozno iskustvo. Pomislila sam: "Kako nekome ovo može da se dogodi?" Bilo je užasno."
10. 02. 2026. u 07:32
Komentari (0)