PRIČE NAŠIH PREDAKA: Glumac Luka Jovanović DŽivdžanovski, autor predstave "Srpske bajke"
DEČJI kulturni centar u Beogradu otvorio je ovih dana novu sezonu premijerom "Srpske bajke", po tekstu i režiji Luke Jovanovića Dživdžanovskog.
foto D.Milovanović
Mladi glumac, prvi put u drugačijoj (i to dvostrukoj) ulozi predstavu je zasnovao na umotvorinama naših predaka, uz maštovit pristup pripovedanju i modernu igru aktera na sceni.
- Još pri kraju Akademije poželeo sam da uradim predstavu za decu koja bi obuhvatila četiri najpoznatije srpske narodne priče. Dramski tekst napravljen je kao bajka o fiktivnom princu Dragutinu koji traži ruku princeze Jelisavete iz susednog kraljevstva. Kako to obično u umotvorinama biva, ona zahteva da joj budući mladoženja ispriča neku bajku koja će je zabaviti - objašnjava Luka Jovanović Dživdžanovski.
Nesigurnom princu, sluge predlažu da mu "na delu" pokažu kako se to radi. I dok jedan od njih pripoveda, ostali igraju likove zmajeva, aždaja, veštica, baba, đavola... Literarno tkivo pletu "U cara Trojana kozje uši", "Biberče", "Đavo i njegov sluga", kao i "Čudotvorni prsten".
- Publika je fantastično primila predstavu! Namera nam je bila da se deca (pa i stariji) upoznaju sa kulturnom baštinom,ali i da im naravučenija "odzvone" u glavi. Mališani su bili zatečeni, začuđeni, opčinjeni. Sve su pratili bez daha. Inače, nikada mi se nisu dopadale predstave za decu uz puno kreveljenja i gegova, s namerom da se pozorišnici "spuste" na dečji nivo, ne bi li im se tako približili - ističe Jovanović i dodaje: - Na našim scenama se uglavnom postavljaju strani pisci. Kada je o bajkama reč, obično su to Braća Grim ili Andersen. Kao da smo odlučili da nam sopstvena baština nije mnogo važna.
foto Z.Jovanović
Naš sagovornik kaže da je svestan da srpske narodne umotvorine često nose surovost i sirovost života koji u vreme sveopšte "političke korektnosti" nisu poželjni:
- Pune su nekog misticizma, pomalo zastrašujuće. Ali, život nije cveće i decu ne treba puštati da žive u Diznilendu već da nauče da se ohrabre i snađu, prevaziđu prepreke. Na sceni je samo jedan tron koji simbolizuje srce i temelj porodice, ognjište oko kojeg se svi okupljaju. Namerno nismo pravili vizuelno bogatu predstavu, želeli smo da pokažemo da za ljudsko telo i mozak nema nepremostivih barijera, da je sve moguće.
Zanimljivo da je autor "Srpske bajke", uz glumu, veoma posvećen muzici. Svira gitaru, usnu harmoniku, bas, bubnjeve (frontmen je i grupe The Hatmires), pa se u predstavama pojavljuje i u svojstvu kompozitora ili izvođača:
- Ovog puta želeo sam da se čuje srednjovekovni, vizantijski ton, u skladu sa našom tradicijom. U predstavi svaka bajka ima svoju kompoziciju koja stvara dodatnu čaroliju, a muziku je komponovao Dimitrije Jocić. Za mene, lično, muzika je isto što i pozorište. Uzori su mi "Dženezis" i Frenk Zapa, koji su pravili teatar od svojih nastupa. Uostalom, sve je to mešavina istih stvari do kojih se dolazi na različite načine...
Za "Srpske bajke" Luka Jovanović Džindžanovski angažovao je studente treće godine Fakulteta za umetnost (odsek gluma) u Kosovskoj Mitrovici - Nikoliju Tričković, Janu Doder, Luku Labovića i Nikolu Markovića. Svi oni bili su na istom zadatku - da upoznaju decu sa fantastičnim bićima srpske mitologije, pomognu im da osete duh srednjovekovnog dvora, nauče i obnove reči, kao i pouke naših predaka, ali i da se slatko nasmeju avanturama junaka.
Od istorije do fantastike
IZA sebe je Luka već ostavio neke respaktabilne glumačke zadatke: igrao je u filmu "Kralj Petar Prvi", TV serijama i pozorišnim predstavama "Čarape kralja Petra", "Vreme smrti", "Ubice moga oca" (šesta sezona), "Vreme leta", "Tesla - svetlopis u vremenu", "Oblaci", "Zvezda padalica", kao i u dva američka SF projekta - The Outpost i Ark - u kojima tumači viteza i čoveka u svemiru...
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)