OD SKICA DO VELIKIH DELA: Muzej Vojvodine gostuje sa izložbom Boška Petrovića u Galeriji Doma vojske Srbije

Miljana Kralj

28. 02. 2025. u 15:50

UMETNOST je neprekidno traganje, koje koristi čak i onda kada ne donese željeni rezultat, jer često i greške imaju vrednost, kao iskustvo za buduće generacije. Ovu misao Boška Petrovića (1922-1982), svojevremeno je zabeležio pesnik Miroslav Antić.

ОД СКИЦА ДО ВЕЛИКИХ ДЕЛА: Музеј Војводине гостује са изложбом Бошка Петровића у Галерији Дома војске Србије

Foto Medija centar Odbrana

A smela i ekspresivna dela likovnog umetnika koja se svojim stvaralačkim buntom izdižu iznad osrednjosti i malograđanskog spokoja, beogradska publika može da pogleda u Velikoj galeriji Doma Vojske Srbije, zajvaljujući saradnji ove institucije sa Muzejem Vojvodine.

Izložba "Skice za velika dela: Boško Petrović" autorke Dragane Garić Jovičić, više kustoskinje i istoričarke umetnosti, predstavlja 125 radova, izabranih među 159 dela, koliko čini Petrtovićevo nasleđe u ustanovi u kojoj je i sam radio od 1953. do 1965. godine. Pored klasičnog, štafelajnog slikarstva, ovaj autor bavio se mozaikom, crtežom, akvarelom, temperom, kolažom, grafikom... Bio je među prvima koji su prokrčili put razvoju tapiserije i izborio se za njeno mesto u našem stvaralaštvu 20. veka.

Foto Medija centar Odbrana

 

Zahvaljujući sadašnjoj saradnji dve ustanove kulture, pred gledaocima su, premijerno, zajedno izložene dve Petrovićeve tapiserije na temu revolucije - jedna iz kolekcije Muzeja Vojvodine, a drugu iz fundusa Galerije Doma Vojske Srbije. Izložba "Skice za velika dela" predstavlja i nacrte za jedan spomenik, jedan mozaik i jednu tapiseriju, objašnjava u katalogu Dragana Garić Jovičić, koja je u matičnoj kući izložbu osmislila i realizovala povodom veka od rođenja, odnosno četiri decenije od smrti umetnika.

- Sva tri dela zamišljena su kao monumentalna, s tim što skulptura nije realizovana - nastavlja kustoskinja. - U pitanju je mapa grafika za "Spomenik ropstva", koju je započeo kao devetnaestogodišnjak, početkom 1941. godine, a koja je završena krajem Drugog svetskog rata. Ovaj ciklus grafika za monumentalnu skulptoralnu kompoziciju bio je delimično plod početničkih umetničkih traganja i dečačke vere u pobedu, ali istovremeno i potpuno jedinstvena celina radova, koja beleži jednu od prvih ideja o spomeniku revoluciji nastaloj u okupiranoj Evropi.

Umetnik i borac

TROGODIŠNjE školovanje ovog rođenog Novosađanina na beogradskoj Akademiji umetnosti prekinuo je Drugi svetski rat. Kraće vreme studirao je u Budimpešti, ali je izbačen s akademije i uhapšen zbog rada u SKOJ- u, posle čega se priključio Narodnooslobodilačkoj borbi.

Posle rata, 1948. učestvuje na izložbi studenata Akademije likovnih umetnosti, u klasi Mila Milunovića, ali naredne godine napušta školovanje. Na beogradsku Akademiju se vratio u svojoj petoj deceniji života i diplomirao 1969. Prvu samostalnu izložbu imao je 1951, a sa tkaljom Etelkom Tobolkom, deceniju kasnije osnovao je prvu jugoslovensku radionicu za izradu tapiserija "Atelje 61" na Petrovaradinskoj tvrđavi. Bio je i jedan od osnivača i član umetničkih kolonija u Bačkoj Topoli, Senti, Ečkoj i Bečeju. Preminuo je 1982. godine u Novom Sadu, i iza sebe ostavio suprugu - vajarku Ivanku Acin (1925-2011), ćerku Višnju i sina Mirka (1963-2021).

Početkom pedesetih godina prošlog veka, Petrović je, prema rečima ove istoričarke umetnosti, počeo intenzivnije da se bavi mozaikom i tada nastaje mnogo manjih radova, pre svega, portreta u ovoj tehnici:

- No, na osnovu velikog broja skica i radova manjih formata, dobija i porudžbinu za monumentalni mozaik koji se i danas nalazi u Skupštini Autonomne Pokrajine Vojvodine. Jedna od impresivnijih skica za ovo monumentalno delo čuva se u Muzeju Vojvodine. Posebnu celinu radova predstavlja više od sto skica na temu revolucije, rađenih za tapiseriju i murale, koje su nastajale u vremenskom rasponu od deset godina, od 1965. do 1975. Umetnik je ovu celinu radova poklonio Muzeju socijalističke revolucije Vojvodine 1978. Tapiserija, inspirisana ovim skicama, otkupljena je za isti muzej 1972. godine, kada je za posetioce otvorena i njena stalna postavka. Ovaj obiman ciklus skica, zajedno s monumentalnom tapiserijom, oslikava predanost, požrtvovanost i poštenje, s kojima je Petrović prilazio temi.

Izložba će biti otvorena do 29. marta, a autorska vođenja planirana su za 8, 14. i 22. mart u 13 časova.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

ŠOK SCENA NA TENISKOM TERENU: Sudiji loptica proletela pored glave (VIDEO)