SNAGA DUNAVA OD PAMTIVEKA DO NAŠEG DOBA: Muzej nauke i tehnike obeležio dan najšire, najdublje i naduže reke kod nas

Miljana Kralj

29. 06. 2025. u 18:44

DUNAV je po dužini druga reka u Evropi, ali u Srbiji, u koju ulazi kod Bezdana na severozapadu, a napušta je na ušću Timoka, na jugoistoku, Dunav je najduža reka. U Srbiji je najširi, najuži i najdublji.

СНАГА ДУНАВА ОД ПАМТИВЕКА ДО НАШЕГ ДОБА: Музеј науке и технике обележио дан најшире, најдубље и надуже реке код нас

Foto Muzej Nauke i tehnike

Ovako započinje knjiga "Dunav u Srbiji - putovanje kroz tehničke muzeje", koja je povodom 29. juna, Međunarodnog dana reke Dunav, dobila svoje novo ažurirano izdanje.

- Na ovdašnjim obalama Dunava ponikle su tehnološki najnaprednije kulture praistorijskog sveta, kulture Lepenskog vira i Vinče - piše u uvodu ovog zbornika, čije su urednice Jelena Jovanović Simić i Zorica Civrić, a objavio ga je beogradski Muzej nauke i tehnike. - Ovde je snaga Velike reke iskorišćena za izgradnju hidroenergetskog sistema koji je šezdesetih godina prošlog veka bio jedan od najkompleksnijih sistema svoje vrste u svetu. O životu ljudi na Dunavu i sa Dunavom, kao i o događajima koje reka pamti na svom toku kroz Srbiju, postoje brojna svedočanstva, a mnoga od njih čuvaju se u tehničkim muzejima.

Foto Muzej Nauke i tehnike

Parni tegljač Župa

Autori radova sabranih u ovom izdanju su kustosi, istraživači istorije plovidbe, nauke, inženjerstva, građevinarstva, vazduhoplovstva, privrede, poljoprivrede, ribarstva i života na Dunavu i pored njega. Iz nje se može saznati o zanimljivim, poznatim i široj javnosti nepoznatim događajima čiji su junaci bili vladari, kapetani, brodari i piloti, graditelji i inženjeri, naučnici, vojnici, obični ljudi, kao i sam Dunav.

Čuvati i racionalno koristiti

MEĐUNARODNA komisija za zaštitu Dunava prvi put je 29. jun proglasila za dan ove moćne i velike evropske reke 2004. godine, i to na desetu godišnjicu potpisivanja konvencije o njenoj zaštiti, 1994. godine u Sofiji. Muzej nauke i tehnike od pre dve godine učestvuje u obeležavanju Međunarodnog dana reke Dunav, i to manifestacijama, događajima, kampanjama čišćenja obala i radionicama kako bi se istakao značaj reke i njenih pritoka za ljude, životinje i biljke i naglasila neophodnost međusobne saradnje u njenom očuvanju, racionalnom korišćenju i unapređenju. 

Tekstovi otkrivaju detalje o dočeku kneza Mihaila Obrenovića u Turn Severinu 1867. godine, o prvim srpskim parobrodima, regulaciji plovnog puta kroz Đerdap u 19. veku, o matematičaru na Dunavu - Mihailu Petroviću Alasu, termoelektranama u oblasti Beograda, Dunavu kao reci vina, nemačkoj floti potonuloj u Prahovu. Kao i avionskim motorima podignutim sa dna Dunava, prvoj vatrogasnoj jedinici na vodi, počecima izgradnje beogradskog teretnog pristaništa - pravog industrijskog grada na obalama Dunava, odbrani od visokih voda u Vojvodini 1965. godine, o Dunavu na poštanskim markama, o ostvarenju inženjerskog sna - izgradnji hidroelektrane...

Foto Muzej Nauke i tehnike

Ranovizantijska sidra

Pored izlaska iz štampe ovog izdanja, u Galeriji "Aleksandar Despić" Muzeja nauke i tehnike,  do kraja jula biće održana i izložba posvećena Dunavu, na kojoj će se naći fotografije eksponata iz Zbirke rečnog brodarstva Muzeja nauke i tehnike. 

Dunav kroz Srbiju protiče u dužini od 588 km, i od praistorije, civilizacije Lepenskog vira i Vinče, pa do modernih vremena njegove obale i vode bile su svedoci raznovrsnih kulturnih procesa i značajnih istorijskih zbivanja. Na taj ogroman potencijal za istraživanja, podseća muzejska savetnica Gordana Karović, i sama podvodni arheolog. Ali, i dodaje da, uprkos svetskim trendovima, kod nas podvodna baština još nije prepoznata kao kulturni potencijal, i da lokacije arheoloških i istorijskih nalazišta u koritu Dunava nisu dovoljno poznate, što onemogućava rad na njihovoj pravnoj i fizičkoj zaštiti. Ipak...

Đerdapski brzaci i virovi

U ĐERDAPU je svaki kamen obeležen od brodaraca. Mnogi lađari i ribari, boreći se stolećima sa đerdapskim brzacima i virovima, razbiše i pogubiše na njima svoje brodove i čamce i izgubiše živote. Stoga, a da bi obeležili svaki pedalj ovih brzaka, to svakoj steni i svakom pragu nadenuše karakteristično ime: Razbojnik, Kaluđerov kamen, Kraljeva i Kraljičina stena, Pajina stena, stena Malog Branka, Velikog Branka, Stevina, Vučićeva, Crvena itd. Tu je Sprud ljubavi, Kamen bluda, Sprud tuge, Rukavac zabluda, Luda obala. Tu su tajne koje ni vekovi ne zbrisaše. Čitav jedan veliki, ali užasan život i nikad nedovršen, pretvoren u legendu - na ovo zapažanje Marinka Paunovića, iz dela "Đerdap i Timočka krajina", podseća Gordana Karović, u tekstu "Đerdapski piloti - locovi". 

- U Zbirci rečnog brodarstva nalazi se izvestan broj dobro očuvanih, tipološki i hronološki raznovrsnih eksponata iz dunavskog korita, koji se ovom prilikom prvi put izlažu i predstavljaju javnosti - navodi Karovićeva. - Najstariji među njima je rimska opeka sa početka 2. veka nove ere, sa ostataka Trajanovog mosta koji se danas nalaze u akumulacionom jezeru formiranom izgradnjom hidroelektrana "Đerdap 1" i "Đerdap 2". Najduži ikada sagrađeni antički most, podignut između 103. i 105. godine, smatran je jednim od čuda tadašnjeg sveta.

Među autorima koji su dali svoj značajan dopinos ovom izdanju su i Saša Šepec, Filip Forkapić, Zorica Civrić, Darko Mladenović, Nenad Lukić, Snežana Toševa, Ilija M. Galonja. 

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

OTKRIVENA TAJNA KOJU SU KRILI GODINAMA?! Kristijano Ronaldo i Georgina Rodrigez su sve preverili?