NEGOVANJE VEZA SA FRANCUSKOM: Marija Nestorović, vd direktora Kulturnog centra Srbije u Parizu

Izložba pod nazivom "Jovan Cvijić, jedan od velikih umova Srbije", predstavljanje animiranog filma sa segmentima iz života Nikole Tesle, postavka i film "Gospođa iz Pločnika" o arehološkom oktriću iz okoline Prokuplja i izložba "Vrednosti kulturnog predela Tršić – Tronoša" Centra za kulturu "Vuk Karadžić" iz Loznice, samo je deo projekata koje će tokom ovog leta imati priliku da vide posetioci Kulturnog centra Srbije u Parizu.

НЕГОВАЊЕ ВЕЗА СА ФРАНЦУСКОМ: Марија Несторовић, вд директора Културног центра Србије у Паризу

Foto: Goran Čvorović

- Imamo veoma sadržajan program. Dinamika koja se utvrđuje u Ministarstvu kulture u Beogradu se u poslednjih nekoliko godina promenila. Značajno je povećan broj izložbi, koncerata, književnih večeri. Sve to u cilju što boljeg i intezivnijeg predstavljanja srpske kulture francuskoj publici - ističe za "Novosti" vd direktora Marija Nestorović koja je nedavno preuzela dužnost od Natali Beljanski Popović.

Nestorovićeva je ovu istu dužnost obavljala od 2019. do 2022. godine, dok u ambasadi Srbije u Parizu paralelno vrši funkciju savetnika. Poznato joj je kako Centar funkcioniše, pošto je tri godine već radila na istim poslovima. Kulturni centar Srbije u Parizu karakteriše značajan broj događaja, nekoliko u toku meseca, ponekad i više sedmično. U principu se na dve nedelje menjaju izložbe, dok se ostale aktivnosti organizuju u međuvremenu.

Ovih dana, bila je zapažena postavka "Bela noć – Geometrija praznine", umetnice Ane Knežević, kojom je Kulturni centar učestvovao u poznatoj kulturnoj manifestaciji Bele noći. Izložba još traje i istražuje pojam "bele noći", odnosno noći bez sna, reinterpretirajući grad kao vremenski i svetlosni prostor u neprestanom pokretu koji nikada ne spava. Posetilo je čak hiljadu ljudi. Takođe, protekle sedmice održan je i veoma posećen omaž Zoranu Simjanoviću, dok je na Dan Muzike, na dočeku leta, učestvovao trubački orkestar Miroslava Đunisijevića, uz predstavljanje Dagačeva. Kulturni centar svake godine proprati ovu manifestaciju.

- U toku je priprema programa za tekuću i narednu godinu u Ministarstvu kulture. U završnoj je fazi, spremamo se za period od septembra. Repertoar ide od muzike, preko pisane reči do slikarstva, s različitim tribinama, sve sa ciljem da se francuska publika, ali i stranci koji se ovde nađu, privuku i da im se približe srpska kultura i nasleđe – naglašava naša sagovornica.

Kulturni centar često služi i kao stanica za sve one koji žele da posete Srbiju.

- Dosta je tema koje se suštinski kroz aktivnosti Kulturnog centra obrađuju, s ciljem da se dve kulture približe jedna drugoj, odnosno da se francuska javnost bolje upozna sa sadržajima vezanim za Srbiju, prateći kulturne događaje koji su značajno intezivirani i sve zanimljiviji. Na sve načine pokušavamo da prikažemo kulturno dobro kojim Srbija raspolaže.

Dolaze, naravno, i naši ljudi. Za njih je ovo mesto veoma bitno, kao kontakt s maticom.

- U prostorijama kulturnog centra se odvijaju i časovi srpskog jezika. Sve je veći broj polaznika srpske dopunske škole. Ovih dana organizovali smo dodelu đačkih knjižica i knjiga – ističe vd direktorka Centra.

Razgovor vodimo u bogatoj biblioteci koja ima čak oko deset hiljada naslova.

- Ljudi je često koriste, vrlo su zainteresovani, provode ovde neko vreme. Dođu, recimo, Francuzi koji neguju vezu sa Srbijom, ili imaju pretke u našoj zemlji. Dolaze nam i studenti, istraživači. Mnogo teza je napisano na osnovu ovog štiva. Posetioci se ovde informišu i o našem kulturnom nasleđu pod zaštitom, manastirima, freskama – kaže Nestorovićeva.

Marija Nestorović naglašava i da Kulturni centar Srbije u Parizu ima sjajnu saradnju s Francuskim kulturnim centrom u Beogradu.

- Vrlo često se odluke po pitanju nekih paralelnih aktivnosti donose u konsultacijama – ističe.

Kulturni centar Srbije se nalazi prekoputa Nacionalnog centra za umetnost i kulturu "Žorž Pompidu", popularnog Bobura, u samom centru Pariza, na jednoj od najatraktivnijih tačaka u Gradu svetlosti.

- Ovaj položaj nam dosta znači. Okruženi smo i drugim kulturnim centrima. Imamo izuzetno dobru poziciju i pokušavamo da je pametno iskoristimo.

Bobur se sada renovira, ceo trg je u radovima, a deo publike željne kulture, koja dugih pet godina neće moći da posećuje ovu instituciju umtenosti, verovatno će svratiti i u naš centar, pored stalne publike.

- Nadamo se da će s velikom pažnjom i interesovanjem posetiti Kulturni centar Srbije i pogledati deo našeg programa. Mi smo za to u potpunosti biti spremni – naglašava Nestorovićeva.

I fasada našeg centra se takođe renovira, radovi će potrajati sledećih nekoliko meseci, ali su vrata za posetioce otvorena. Centar će raditi i tokom letnjih odmora. Tako će se krajem avgusta održati Dani slavistike, kada će biti predstavljene nedavno isporučene knjige iz Beograda za biblioteku na Sroboni.

DIGITALNA TEHNOLOGIJA

Dok smo razgovarali, u poseti Kulturnom centru Srbije bila je državna sekretarka ministarstva nauke Aleksandra Šijaković koja se nalazila u zvaničnoj poseti Unesku. Tema konferencije kojoj je Šijakovićeva prisustvovala bila je digitalna tehnologija i uticaji na rodnu ravnopravnost. 
 

Foto: Goran Čvorović

Marija Nestorović sa saradnicima

Foto: Goran Čvorović

Kulturni centar Srbije u Parizu

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
MOGLO BI UMRETI 4.500 LJUDI Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

"MOGLO BI UMRETI 4.500 LjUDI" Ova zemlja je najugroženija na Zapadnom Balkanu, hitan sastanak u SZO zbog vrućina u Evropi

JUŽNA Evropa suočava se sa žestokim toplotnim talasom - temperature prelaze 40 stepeni Celzijusa, a u španskoj pokrajini Uelva izmereno je rekordnih 46 stepeni, što je najviša junska temperatura u istoriji zemlje. Istovremeno, Italija, Grčka, Portugalija i Zapadni Balkan takođe beleže rekordne vrućine, praćene šumskim požarima i ljudskim žrtvama.

01. 07. 2025. u 11:45

Komentari (0)

VEČERI TEATRA U SRCU GRADA: Završen prvi MozzART pozorišni festival