ŽIVI SVEDOK ISTORIJE, ČUVAR PAMĆENJA: Na izložbi "Prištinska škola" biće predstavljeljno 30 dela srpskih likovnih umetnika sa Kosova i Metohije

Miljana Kralj

10. 09. 2025. u 15:38

TRIDESET slika - radova profesora, saradnika i studenata Fakulteta umetnosti u Prištini, kao i slobodnih kosovskometohijskih umetnika - od kojih najveći broj potiče iz fundusa Galerije Doma kulture Gračanica, sa tradicionalne Vidovdanske likovne kolonije, čine izložbu "Prištinska škola", koja će od utorka, 9. septembra, od 19 časova biti otvorena u Galeriji MTS Dvorane (na prvom spratu).

ЖИВИ СВЕДОК ИСТОРИЈЕ, ЧУВАР ПАМЋЕЊА: На изложби Приштинска школа биће представљељно 30 дела српских ликовних уметника са Косова и Метохије

Zoran Jovanović Dobrotin Foto promo

Zahvaljujući agilnosti trenutnih nosilaca likovnih aktivnosti na Kosovu i Metohiji - Galeriji umetnosti Priština i Domu kulture Gračanica, i saradnji sa MTS dvoranom, beogradskoj publici biće predstavljeni kosovskometohijski likovni stvaralaca.

- "Prištinska škola", iako bez formalnog ustoličenja, tokom poslednjih godina uobličila se kao kritička i kulturna odrednica za jedan specifičan umetnički entitet u savremenom srpskom slikarstvu na Kosovu i Metohiji - ističe kustos i istoričar umetnosti Nebojša Jevtić, direktor Galerije umetnosti Priština. - To nije jednoličan žanrovski koncept već fenomen koji se prepoznaje kako po ekspresivnom odnosu boje, crteža i prostora, snažnim hromatskim kontrastima i unutrašnjim dramama, tako i po motivima zavičaja, kolektivne memorije i ličnih sećanja; u preplitanju asocijativne apstrakcije, simbolizma i poetskog ekspresionizma.

Foto promo

Rad Zorana Furunovića

Autori čiji će radovi biti predstavljeni na izložbi, između ostalih, su Svetislav Slavković Kajzer, Vesna Sekulić, Irina Černjavski Šantrić, Zoran Karalejić, Zorica Furunović, Nadica Đekić Nedeljković, Nikos Arvanitidis, Kristina Čepkenović Karlsen, Miroslav Živković, Zoran Jovanović Dobrotin, Petar Đuza, Marko Višić, Nenad Kostić, Zoran Furunović...

- Formalno posmatrano, slikarstvo "Prištinske škole" oscilira između apstraktne ekspresije i post-ekspresionizma čije su glavne karakteristike snaga poteza, osobenost linije i simbolika boja - ističe Milica Kostić, akademski slikar. - Ako se osvrnemo na apstraktni ekspresionizam pedesetih godina 20. veka, čiji su predstavnici delili slične poglede na umetnost i slobodu, objedinjeni isključivo u duhu revolta prema tradiciji, koren i srž predstavnika apstraktnog ekspresionizma prištinske škole leži u samospoznaji identiteta, realosti okruženja i izazovima koje ono nudi.

Beogradska publika odlike "Prištinske škole" moći će da upozna i iz radova koje su priložili Miloš Mitrović Geto, Nataša Ristović Koričanac, Nikola Ilić Crni, Nebojša Jocić, Miloš Bogdanović, Marija Mojović Filipović, Filip Ristić, Ervin Ćatović, Maja Todić Milanković, Žarko Vučković, Veselin Rajović, Fatmir Zajmi, Hilmija Ćatović, Tomislav Trifić, Ljubomir Tanasković, Dejan Kitić.

Raskošna paleta iz duboke tišine

Foto promo

Delo Maje Todić

U SLIKARSKOM izrazu, na gotovo svim platnima, javljaju se dve varijacije - primećuje Milica Kostić. - Ponekad se javlja tendecija za pročišćenom apstraktnom formom na kojoj dominira linija i crtež, a vrlo često prisutan je snažan i širok potez četke, odnosno ekpsresionističko tretiranje platna. Iako različiti u tehničkom tretmanu, ideja, likovnost i stil prisno su povezani. Okupljeni u vremenu kada je tišina mogla biti bezbednija od glasa, ovi umetnici su govorili jezikom boje i simbolike, gestom i teksturom. Paleta boja je raskošna, što ukazuje na potpunu predanost i emotivno sveprisustvo umetnika na prostoru u kom se deluje. Pored amorfnih formi i motiva koji su naizgled slični, ono što je takođe interesantno i što povezuje trideset odabranih slika u jednu neraskidivu celinu jeste i simbolika boja pojedinih pigmenata koji se prožimaju gotovo na svima platnima.

Da "Prištinska škola" nije samo estetska kategorija, jer objedinjuje tradiciju i savremenost, individualno i kolektivno iskustvo, naglašava Jevtić. I dodaje da je ona živi svedok istorije, čuvar pamćenja:

- Umetnici ove škole razvijaju vizuelni jezik koji je istovremeno ličan i zajednički, emotivan i mislen, kao hronika vremena i prostora u kojem deluju. Teme kao što su zavičaj, lična i kolektivna tragedija, egzistencijalni strah i nada, u njihovom radu dobijaju izraz kroz autentične kompozicije, kontraste i ritmove. Njeni akteri odgovaraju na nametnutu sumornu stvarnost i neizvesnost samovoljno preuzimaju deo lične, i kolektivne odgovornosti za naše mesto i naše određenje prema svetu: makar u svetu umetnosti, kome kao stvaraoci pripadaju. To je vapaj, trzaj, otpor vremenu u kome živimo. To je suštinska ravan na kojoj je profilisana osnovna vertikala prištinske likovne škole - zaključuje direktor Galerije umetnosti Priština.

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News

Komentari (0)

Vojin Đorđević: VODAVODA je odabrala nas