STUB GRANDIOZNOG VAJARSTVA - IN MEMORIAM: Miodrag Živković (1928-2020)
Moj život je kao skulptura. Svaki dan se pomalo okrnji", umeo je da se našali na svoj račun Miodrag Živković, najstariji stub grandioznog vajarstva posleratne Jugoslavije, redak živi stvaralac koji je svojim delima obeležio višedecenijsku epohu uspona srpske umetnosti i načinio važan iskorak u njenom širenju izvan granica regiona.
Nažalost, Živkovićeva šala pretvorila se u zbilju. Napustio nas je bard srpskog vajarstva u svojoj devedeset drugoj godini, bez pompe i dramatike svojstvene njegovim skulpturama, aktivan, radeći do poslednjeg daha. O svojoj umetnosti govorio je da je "sačinjena od ideja koje je istrajno i strpljivo skupljao hodajući po krivudavoj stazi umetnosti sa neizvesnim krajem, stvarajući od njih jednu veliku, jedinstvenu skulpturu - svoj život".
Doajen srpskog vajarstva rođen je 1928. u Leskovcu kod Lazarevca, selu poznatom po "genu vajara Živkovića" jer je iz njega potekao i drugi, osam godina stariji poznati vajar-naivac Bogosav Živković. Školovao se u Beogradu, gde se njegova porodica doselila po oslobođenju. Diplomirao je na Akademiji primenjenih umetnosti 1952, potom radio kao nastavnik likovnog obrazovanja u Mladenovcu i na Novom Beogradu. Godine 1968. izabran je u zvanje docenta na Akademiji primenjenih umetnosti u Beogradu.
Za razliku od drugih vajara - miljenika političara koji su na osnovu direktnih porudžbina sa vrha vlasti radili u posleratnim dekadama monumente sa ciljem veličanja socijalističkog režima, Živković je svaki svoj spomenik izborio kvalitetom i idejom, na javnom konkursu. Tokom duge karijere učestvovao je na više od 50 konkursa, počev od 1959, kada je osvojio prvu nagradu za skulpturu "Borac" u Raškoj, pa sve do konkursa 2019. za Spomenik kralju Aleksandru Prvom Karađorđeviću u Somboru, gde je kao 91-godišnjak sramno izgubio od prvonagrađenog plagijata protežiranog mladog konkurenta.
Među prefinjenim Živkovićevim delima ističe se spomenik patrijarhu Pavlu u Rakovici, za čiju realizaciju nije bilo dovoljno sluha, već je napravljen "majstorski spomenik nepoznatog kamenoresca - donatora". Svoje remek-delo "Kosovski zavet" bard nacionalne skulpture izradio je u svojstvu donatora 2015-16 za zapadni zid kripte Hrama Svetog Save, na poziv mitropolita Amfilohija. Crkvene vlasti, međutim, nisu imale razumevanja za ovaj grandiozan reljef, smatrajući neprihvatljivim predstavljanje srpske vojske u Hramu, na sceni koja prikazuje Kneževu večeru. Siguran sam da ovaj izuzetan rad zaslužuje da bude realizovan i pokazan u Hramu, u punom sjaju.
Poslednje Živkovićevo razočaranje dogodilo se 2018, kada je kao član žirija na Konkursu za izradu spomenika Stefanu Nemanji u Beogradu demonstrativno napustio žiriranje, protestujući što je prvonagrađen preskup rad nepotrebnih gigantskih dimenzija ruskog autora, upitne umetničke vrednosti, neusaglašen stilski, simbolički ni tradicionalno sa nacionalnim umetničkim kriterijumima. Bez obzira na sve nedaće, Živkovićevo delo opstaje i još će dugo godina naše mlade generacije moći da uživaju u njegovoj estetici i primaju poruke koje svojim skulpturama šalje ovaj izvanredan umetnik.
Ispraćaj i sahrana
Ispraćaj Živkovića planiran je za danas u 10 časova, ispred kapele Kliničkog centra Srbije, u Deligradskoj ulici. Kako su naveli članovi njegove porodice i čukarička "Galerija 73" čiji je osnivač bio, opelo će biti održano u crkvi, u Živkovićevom rodnom selu Leskovac kod Stepojevca, gde će umetnik počivati.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (2)