U SLAVU MODERNIH HEROJA: Posle portreta Asanža, Čelsi Mening, Arona Švarca, Šćepanović seriju završava Snoudenom
CIKLUSU slika nazvanom "Heroji", posvećenom očuvanju sećanja na značajne ličnosti koje su život posvetile idealima pravde i slobode, beogradski umetnik Vladislav Šćepanović, poslednjih meseci pridodao je junake naših dana, glavne aktere afere "Vikiliks".
Preko društvenih mreža, veliku pažnju i van granice naše zemlje, privukao je portret Džulijana Asanža (od čije majke je slikaru stiglo priznanje da je verodostojno predstavio ne samo njegov lik već i karakter). Nedavno je na "Instagramu" Šćepanović predstavio i delo na kojem je Čelsi Mening.
Pored osnivača "Vikiliksa", čije izručenje od Britanaca još traže američki sudovi, i žene osuđene na 35 godina zatvora jer je otkrila 250.000 američkih tajnih diplomatskih depeša i pola miliona vojnih dokumenata, poznatih kao "Irački i avganistanski ratni dnevnici", naš umetnik portretisao je i Arona Švarca. Pre nego što mu je izrečena višedecenijska zatvorska kazna, ovaj internet aktivista i osnivač sajta "Redit", izvršio je samoubistvo.
- Ovaj deo serije "Heroji" završiću sa Edvardom Snoudenom - otkriva, za "Novosti", Šćepanović. - Ovo četvoro uzbunjivača koji su drastično uzdrmali način delovanja digitalnog kapitalizma, simbolizovaće događaje pokrenute curenjem informacija.
"Vikiliks" je učinio dosta na razvijanju svesti o neprihvatanju "istina" korporativnih medijskih magnata, kao i o potrebi da svako pokuša da zaštiti sebe i svoju privatnost. Naravno, ovo je tek početak. Kroz slikanje ovih ljudi želim da pružim i svoj doprinos borbi za slobodu ugroženu novim tehnologijama, u mnogim segmentima.
ERO I POLITIČKI DIJALOG
NA domaćem terenu, u narednom periodu Šćepanoviću sledi realizacija likovno-pozorišnog projekata "Vikiliks" u saradnji sa Majom Pelević.
Iako kritikuje negativne posledice usvajanja novih tehnologija, umetnik ih istovremeno i koristi - svoj rad promoviše na svim društvenim mrežama:
- Oslanjam se na taktiku "propagandom protiv propagande", koju su svojevremeno započele Dženi Holzer i Barbara Kruger. Služim se svim dostupnim medijima da bih preneo svoju poruku, subverzivnu u odnosu na opšteprihvaćene vrednosti. Dobra strana društenih mreža je što sam preko njih predstavio rad široj publici, napravio kontakte širom sveta i dogovorio mnoge izložbe. Loša stvar je što mnogi ljudi ne razumeju šta gledaju, tako da umetnik mora da vodi računa kako predstavlja rad.
Dešavalo se da neke slike koje su u procesu nastajanja, a koje je postavio na društvene mreže, profesionalci iz medija objavljuju kao završne radove:
- Zato prezentacija radova na društvenim mrežama zahteva detaljno objašnjenje, sliku rada u prostoru, kao i video-prezentaciju. Tek tada, donekle, rad može da bude na pravi način predstavljen. Ali, to je samo pedeset odsto kvaliteta u odnosu na doživljaj uživo.
Rad koji bolje izgleda na društvenim mrežama, nego uživo, prevara je.
Pandemija korone u poslednjem momentu uticala je da se odloži Šćepanovićeva izložba u Tokiju, planirana za ovo leto:
- Rekao sam galeristi da otvori izložbu bez mene, ali on je insistirao da dođem na otvaranje - priča umetnik kome je uslov za ulazak u Japan bio četrnaestodnevni karantin u Gruziji, što mu je bilo neprihvatljivo. - Tako smo izložbu pomerili za april 2021. Zatim u junu, dogodine, sledi izložba u Muzeju savremene umetnosti u Pohangu u Južnoj Koreji. Planovi su veliki i nadam se da ću naći snage da ih sprovedem i promovišem srpsku savremenu umetnost, naročito na izložbama po svetu.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (1)