SNOVI VIZIONARA: Knjiga poezije Vladana Radovanovića "Među bićem i nebićem"
U sklopu nagrade "Todor Manojlović" za moderan umetnički senzibilitet, koja je Vladanu Radovanoviću dodeljena za 2019. godinu, laureatu je nedavno objavljena i knjiga "Među bićem i nebićem", u izdanju Gradske narodne biblioteke "Žarko Zrenjanin".

Vladan Radovanović / Foto A. Stevanović Živković
Reč je o zbirci pesama i lirskih priča (nastalih od 1956. do 2013. godine) koja je, po rečima recenzenta Miloša Jocića, kuriozitet čak i među Radovanovićevim raznorodnim stvaralaštvom.
- Ova zbirka "čiste poezije", kako ju je autor nazvao budući da su u pitanju uglavnom dela monomedijske, striktno tekstualne književnosti, ostala je nedočitana čak i među njegovim retkim proučavaocima, zahvaljujući pre svega činjenici da su ovi tekstovi do sada postojali samo u rukopisu, u nekoj vrsti višedecenijskog tamnovanja - ističe Jocić.
Ove pesme, kako stoji u pogovoru, odaju pesnika izgrađenog modernističkog senzibiliteta.
- Imajući u vidu datume nastanka ovih dela, i ova Radovanovićeva čisto književno-tekstualna dela takođe mogu svedočiti o autorovom pionirskom duhu. Eliptična i hermetična priroda njegovih ranih pesama pripada liniji lirske poetike koju je u našem pesništvu započeo Momčilo Nastasijević, a u posleratnom periodu nastavio Vasko Popa i, donekle, rani Miodrag Pavlović; Radovanovićeve apsurdističke kratke priče, potom, mogle su anticipirati postmodernu kratku prozu Davida Albaharija i Svetislava Basare - navodi Jocić.
Značaj Vladana Radovanovića, zaključuje Jocić, kao pisca, slikara, vizuelnog i konceptualnog umetnika, teoretičara i kompozitora, nemerljiv je, ali je i u velikoj meri nepriznat, a fantastično uzbudljiva priča o njegovom delu poznata je mahom samo uskim umetničkim i još užim akademskim krugovima. Razlog za to može ležati u pogrešnom verovanju koje često vlada u našoj umetničkoj kulturi, da autori koji su u svom delu eksperimentalni ili ekscentrični ne mogu biti deo umetničkog kanona; da je za njih rezervisano samo mesto u andergraundu, na periferiji čitalaštva i kritike. Takvo verovanje je pogrešno iz razloga što je svaki velikan umetnosti velik upravo zato što je preispitivao i prevazilazio norme svoje epohe i otkrivao norme budućnosti:

Vladan Radovanović i Jovan Đorđević / Privatna arhiva
- Danas, na izvestan način, živimo u dobu Vladana Radovanovića, odnosno u dobu gde se i u umetničkom svetu i u intimnom životu obistinilo sve ono što je ovaj umetnik, metaforički govoreći, sanjao pre pedeset godina. Živimo u svetu znaka; vizuelne kulture i tekstualno-grafičkog jezika; okruženi smo vokovizuelnim simbolima na ulici, na svojim računarima i mobilnim uređajima. Doba druge polovine dvadesetog i prvih decenija dvadeset i prvog veka je doba sinkretičnih umetnosti poput filma, stripa, konceptualizma, performansa; u ovo vreme čak i interaktivna umetnost postaje deo glavnog toka kulture, zahvaljujući pre svega video-igrama kao izazovnom novom narativnom medijumu. U ovom vremenu, Radovanovićevo delo nije više eksperiment, niti samo periferni umetnički fenomen, nego nova civilizacijska i umetnička norma na čijem je on bio tragu.
Književni opus
Ukoliko se izuzmu sintezijska, vokovizuelna i radiofonska verbalno-muzička ostvarenja, u kojima se uz reči naporedo pojavljuju i druge vrste medija kakvi su slika i muzika (na primer, "Varijacije za TV", "Kratka autobiografija", "Malo večno jezero"), moje čisto književno stvaralaštvo, u koje ulaze poezija, proza i pisana drama, nešto je manjeg opsega od drugih oblasti moga stvaralaštva - piše Radovanović u uvodu knjige.
Ono što je takođe presudno za uvažavanje njegovog književnog opusa je to što on "nije ni pravovremeno nastupio u našoj kulturnoj sredini, te nije ni zaživeo pravim životom".
- Neke književne celine, "Pesme I", "Pesme II" i "Pričice o JEDNOM", objavljene su tek posle gotovo pola veka, dok "Pesme III" i "Kratki tekstovi" dosad nisu bili objavljeni.
Preporučujemo

RULjA IZVUKLA BRITANCA IZ STANICE I ZAPALILA GA: Policija nije reagovala iz straha za sopstvenu bezbednost
BRITANSKI državljanin preminuo je od posledica teških opekotina nakon što ga je, prema navodima lokalnih medija, grupa ljudi izvukla iz policijske stanice i zapalila na ulici, javlja Skaj njuz.
22. 04. 2025. u 12:01

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

Halid Bešlić "težak" 13 miliona €, a živi od kirije - "uvalio" se u kredit
"SADA iznajmljujem sve i živim od kirije, tako je najbolje."
21. 04. 2025. u 18:56 >> 18:56
Komentari (0)