VEČNI SAN O LJUBAVI: Rediteljka Andrea Ada Lazić, o predstavi "Ruska smrt" na sceni Ateljea 212
U ATELjEU 212 dva "ubitačna" naslova jedan za drugim: novu sezonu nedavno je otvorila predstava "Dabogda te majka rodila", a večeras, pred proređenom publikom i pod otvorenim nebom popularnog teatra naći će se premijerno i "Ruska smrt".
Reč je o još jednom delu savremene ruske dramaturgije na našoj sceni - komad je napisala Irina Vaskovska, čije je prvo scensko izvođenje bilo pre šest godina u Jekaternburgu, u Koljada teatru.
Kako se najavljuje, priča se odvija u oronuloj vikendici na periferiji grada u kojoj dve sestre, Valja i Nađa (Isidora Minić i Milica Mihajlović) žive svoju "rusku smrt", zarobljene između prošlosti satkane od razočaranja, i maglovite budućnosti koja im pruža malo nade. Ipak, u njihovom domu jednog dana budi se Aleksej (Nebojša Ilić), a s njim i plamičak nade da će zaustavljeni životi krenuti napred.
OČEKIVANjE ČUDA
"VOTKA I ŠAMPANjAC" je podnaslov, koji je nastao u diskusijama sa Milicom, Isidorom i Ciletom Ilićem oko nastajanja predstave. Sam naslov "Ruska smrt" je ironičan, naravno, ali ima strašan prizvuk, jer je u pitanju tragikomedija. Prevodilac, Novica Antić, otkrio nam je da su Poljaci dali svojoj prestavi podnaslov "Žurka kod Čehova". Zaista, ima li nečega različitijeg od votke i šampanjca, nečeg nerealnijeg od očekivanja da vam se desi čudo i dovede život u red? U celom ovom zadatku, važnu ulogu imali su kostimograf Jelena Stokuća i scenograf Marija Jevtić, jer je vizuelni identitet "Ruske smrti" - kao četvrti lik u komadu.
Predstava je rađena u koprodukciji sa Teatrom "Vuk", u kome je rediteljka Andrea Ada Lazić početkom ove godine već imala uspešnu premijeru predstave "Ajnštajnova izdaja". O novom zadatku na pozorišnoj sceni kaže:
- Irina Vaskova, kao student Nikolaja Koljade, preuzima i neke njegove teme. Ovog puta, to je pojava muškarca u svetu žena koje u ispraznoj svakodnevici sanjaju o romantičnoj ljubavi. "Ruska smrt" je priča o dve sestre, koje žive u u predgrađu ruske provincije. Valja je prodala porodični stan da bi ispunila životni san, odlazak u Veneciju - objašnjava Ada Lazić. - Sestre žive svoj usamljenički život, u nadi da će se dogoditi čudo. Onda dolazi Aleksej, "čovek sa inteligentnim licem". On je za one spas i vera u bolju budućnost, zbog koga se i plan menja...
Poput njenog uzora i učitelja, Vaskova uspeva da pronađe humor u najtragičnijim okolnostima i "sumornu svakodnevicu prevede u ravan apsurda".
- Apsurd je, naravno, u raskoraku između snova Valje i Nađe o mogućnosti boljeg života i njihove stvarne situacije, koja ne bi bila tako tragična, kada bi je one realno sagledavale. Vapaj jedne od Čehovljeve tri sestre "u Moskvu, u Moskvu", ovde ima istu funkciju - apsurdne iluzije... Inače, najradije se u pozorištu bavim temama koje me se lično tiču, a to je neka vrsta "zaglavljenosti" savremenog čoveka (žene naročito) i nemogućnosti da sam učini nešto ne bi li se stvari pokrenule nabolje. Svi smo ponekad žrtve nerealnih, nerealizovanih, romantičnih, apsurdnih snova, koji imaju tragične posledice.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)