LIJANKO IZ PODUNAVLJA: Prvi integral vrhunskog stripa iz osamdesetih
IZDAVAČKA kuća "Forma B", specijalizovana za devetu umetnost, predstavlja domaćim stripoljupcima dva sjajna izdanja: tu je najpre "Legija nepromočivih" Željka Paheka, svih 60 strana stripa prvi put u boji, sve upotpunjeno pogovorom znalca Pavla Zelića.
Drugi novitet je integral "Lijanko" scenariste Dušana Dude Vukojeva i crtača Miše Radiča Mijatovića - kako se navodi, strip malo poznat van teritorije Vojvodine jer je izlazio krajem prošlog veka u listu "Neven", koji je bio u senci "Dečjih" i "Malih novina". Ovo remek-delo devete umetnosti, koje svaki kolekcionar koji drži do sebe treba da poseduje, najzad je dobilo dostojan tretman - 143 kolor table smeštene su na luksuzno opremljenih 160 strana, upotpunjene pogovorom Zorana Stefanovića naslovljenim "Niz lijane, prašumama Podunavlja".
Pišući o vrhunskom ostvarenju dvojca Vukojev-Mijatović, Stefanović ga naziva "glavnim dečjim stripom Vojvodine osamdesetih i sigurno najpoznatijim među stripovima koji su izlazili u "Nevenu" - delom zahvaljujući dugovečnosti, a delom i zato što je uglavnom izlazio na poslednjoj strani u boji".
- Postojao je jak razlog da u zvezdanom dobu atraktivnih stripova, jedan geg-strip iz školskog lista ostane toliko zapamćen - piše Stefanović. - Naš "Lijanko" je od 1982. do 1988. bio glavni i najpoznatiji strip književnog časopisa za decu "Neven", distribuiranog samo na području ondašnje Socijalističke autonomne pokrajine Vojvodine. Bila je to jedna od onih serija koje su ulepšale život desetinama hiljada mališana, a onda bile naizgled zauvek progutana neumitnim silama vremena. Osim ako niste bili kolekcionar fanatičnog kova, niste Lijanka i drugare mogli nigde kompletno naći u njihovoj razbarušenoj radosti - sve do pojave ovog integrala.
Pod (pod)naslovom "Tarzanidi u Srbalja", Stefanović u svom "naučenjačkom" maniru dalje piše o Tarzanu samom ali i o ovdašnjim brojnim derivatima inspirisanim pričama Edgara Rajsa Barouza, i to pre svega stripskim. On ističe i da "Lijanko nije bio običan junak, kao što su to superjunaci u helankama, već je začet kao Sin džungle, tarzanid, rusoovski plemeniti divljak, što je u Srbalja i drugih Striposlovena titula u rangu najstarijeg brata od najmlađe tetke".
Stefanović je ispisao i lep omaž neverovatnom autorskom dvojcu koji čine Dušan Vukojev i Radič Mijatović, ističući da su to nezaobilazni stripski stvaraoci našeg vremena čije su karijere dokumentovane u svim relevantnim monografijama, ali i da je bilo potrebno vreme da bi se "ekosistemi ovih vrsnih stvaralaca preklopili" - na radost svih nas kojima je ova istorijska saradnja između ostalog donela i Lijanka.
Preporučujemo
NESVAKIDAŠNjA IZDANjA "PČELICE": Priče o Ani Frank i Marku Kraljeviću u stripu
29. 09. 2020. u 16:21
POVRATAK NA STAZU VELIKANA: Srpski autori na stranicama prestižnog strip magazina
22. 09. 2020. u 18:26
OBOŽAVA STRIPOVE: Konstantin Samofalov zna napamet Asteriksa
21. 08. 2020. u 12:56 >> 12:56
PRIZNANjA MLADIM TALENTIMA: Na Balkanskoj smotri mladih strip autora izabrani najbolji
18. 08. 2020. u 17:15
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)