NJEGOŠEVE MUDROSTI U STRIPU: Objavljen "Gorski vijenac" Geze Šeteta
ISTINSKI podvig domaćih strip pregalaca jeste upravo, u izdanju kuće "Forma B", objavljeni "Gorski vijenac" Petra Petrovića Njegoša, iscrtan rukom majstora iz Tavankuta Geze Šeteta.
Raniji radovi ovog velikog meštra stripskog crteža i genija duhovnog stripa, "Isus, reč božja" ("Preporod", 2015) i "Knjiga o Jovu" ("Forma B", 2019), bili su garancija urednicima Predragu Roćenoviću i Iliji Miroviću da je upravo Šetet ona prava osoba, autor koji će sa punim poštovanjem integrisati tekst velikog epa u (n)ovu formu. Odluci da se posao prepusti baš Gezi doprinelo je i saznanje da Šetet odavno sneva o pretakanju svih velikih dela domaće književnosti, od Nušića do Ćopića, u stripove. Tako je, pomalo neočekivano, posle velikih biblijskih tema, ovaj slikar, crtač i ilustrator dobio priliku da se ka ispunjenju svog dečačkog sna zaputi donekle zaobilaznim putem - te da svoje majstorstvo dokaže iscrtavanjem jednog od najvećih spevova ispisanih na našem jeziku.
Naravno, mnogo se pitanja i nedoumica postavilo pred učesnike ovog poduhvata, ne samo zbog znakova pitanja koji danas i u samoj Crnoj Gori (gde je čak izbačeno iz školske lektire) prate ovo Njegoševo delo, već pre svega baš zbog veličine literarnog predloška i same forme - epa sačinjenog iz dijaloga, kakav je vrlo teško pretočiti u tečan slikovit prikaz.
Prevagnula je odluka urednika i izdavača da i na ovaj način učine omaž velikom pretku, da njegove večne kosmičke misli ispevane u delu čija je heroika mnogolika, i na ovaj način približe mladim naraštajima. I to baš kroz sjajni, realistični crtež Šeteta, koji je pasionirano posvećeno, od reči do reči, u svoje table unosio stihove mudraca sa Lovćena i vizuelno ih uobličavao na 140 stranica - ne bi li potom sam i tuširao svoje crteže za ćiriličko izdanje ovog luksuzno opremljenog stripa.
Drugo, latinično izdanje, nosi i potpis Mikice Ivanovića, koji je tuširao Gezin crtež olovkom. Oba su tvrdo ukoričena, sa upečatljivom naslovnicom velemajstora Željka Paheka. Vladika Danilo, Vukovi - Mandušić i Mićunović, iguman Stefan, Hamza kapetan, vojvoda Batrić i sestra Batrićeva, tako su oživeli pod rukom vrsnog crtača i nanovo se preselili iz originalnog, monumentalnog speva i školskih udžbenika, i u crtež, ne bi li se kroz devetu umetnost Njegoševe mudrosti i večne životne pouke lakše približile novim generacijama.
U planu je već i stripska adaptacija "Luča mikrokozma", verovatno u izvođenju istovetne autorske ekipe, a izdavači kane i da primerak stripa "Gorski vijenac", kao i originalnu tablu, poklone mitropolitu crnogorsko-primorskom Amfilohiju Radoviću uz želje za brzo ozdravljenje.
Preporučujemo
LIJANKO IZ PODUNAVLjA: Prvi integral vrhunskog stripa iz osamdesetih
01. 10. 2020. u 16:09
NESVAKIDAŠNjA IZDANjA "PČELICE": Priče o Ani Frank i Marku Kraljeviću u stripu
29. 09. 2020. u 16:21
POVRATAK NA STAZU VELIKANA: Srpski autori na stranicama prestižnog strip magazina
22. 09. 2020. u 18:26
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)