DNEVNIK ZABLUDA: Zaboravljen narod
Britansko-ganski arhitekta Dejvid Adđaje dobitnik je Zlatne kraljevske medalje 2021. Kraljevskog instituta britanskih arhitekata, postavši prvi arhitekta crne rase koji je dobio ovu prestižnu nagradu.

Skromno znamenje stradanja triju naroda u Donjoj Gradini / Foto Lična arhiva
Zalažući se za širenje svesti o postojanju visokih dometa kulture Afroamerikanaca u SAD, izradio je 2015. projekat Nacionalnog muzeja afričke američke istorije i kulture u Vašingtonu, gde je predstavljena afrička baština na tlu SAD. Adđaje pripada grupi od samo jednog procenta registrovanih arhitekata crne puti u Velikoj Britaniji, ali je delom svrstan u krug visokih nosilaca titule sera - viteza bakalaureja. Svetsku pažnju privukao je 2019. projektom kompleksa džamije, sinagoge i crkve na ostrvu Sadijat u Abu Dabiju.
Pobedivši na međunarodnom konkursu, kreirao je tri verska objekta koja formiraju prostor uspostavljanja dijaloga i suživota različitih religija. Kompleks će doprineti razumevanju raznorodnih naroda, rasa i veroispovesti i pomoći im da bolje shvate vrednosti međusobnih različitosti. Ali da li je ovako nešto moguće i na domaćem tlu?
Na prostorima nekadašnje Jugoslavije ukrštali su se uticaji brojnih religija, tradicija i kultura. Među njima izdvajaju se tri naroda - drukčije etničke i verske zajednice, koja su svojim stradanjem ostavila dubok trag u istoriji. Srbi, Jevreji i Romi prošli su Holokaust, sistematski državni progon i genocid tokom Drugog svetskog rata, od kojeg se do danas nisu oporavili. Samo u ustaškom logoru Jasenovac život je izgubilo više od 700.000 Srba, 80.000 Roma i 23.000 Jevreja.
Bez obzira na frapantne istorijske podatke, stradanje Roma na ovim prostorima nije obeleženo na dostojan način. Jevreji su izgradili mrežu hiljada memorijalnih centara posvećenih Holokaustu i spomenika u čak 50 zemalja sveta. Srpske i hrvatske žrtve fašizma su u Titovoj Jugoslaviji dobile su brojna obeležja, ali u Hrvatskoj u sramnom procesu revizije istorije srušeno je i razoreno do 2000. godine njih više od 6.000, među kojima su i vrhunska umetnička dela, a preimenovano je na hiljade ulica u gradovima koje su nosile imena heroja rata. Među spomenicima žrtvama u Drugom svetskom ratu nema onih posvećenih Romima.
Nakon višedecenijskog zaborava romskih žrtava, 70 godina posle izvršenih teških nacističkih zločina, u Berlinu je 2012. otkriven prvi spomenik Sintima i Romima koje su likvidirali nacisti. Nije potrebno naglašavati da sličan spomenik u našem regionu ne postoji. Oduvek diskriminisanim Romima zemlje našeg regiona nisu odale ni najnužnije priznanje.
Štaviše, prošle godine je grupa Roma bila prisiljena da na uličnim protestima traži sprečavanje rušenja svoje svetinje, Spomenika Bibiji u beogradskoj Ulici gospodara Vučića, na prostoru gde se još od sredine 19. veka okupljaju beogradski pravoslavni Romi povodom slave Bibijako đive - jer je ustupljen za gradnju privatnim investitorima.

CEO ŠID TUGUJE ZA LEPOM MILANOM: Devojka (26) tragično preminula, danima se opraštaju od nje na društvenim mrežama
DEVOJKA Milana Mišić (26) iz Šida tragično je preminula 15. jula, a na večni počinak ispraćena je dva dana kasnije u pratnji neutešne porodice, prijatelja, rođaka i mnogobrojnih sugrađani koji se danima od nje opraštaju na društvenim mrežama.
27. 07. 2025. u 08:48

EKSKLUZIVNI SNIMCI HAPŠENjA ŠIPTARSKOG TERORISTE: Ovako je pao bivši pripadnik OVK u Svilajncu, evo za šta se sumnjiči (VIDEO)
ŠIPTARSKI terorista i bivši istaknuti pripadnik terorističke OVK Halili Lulzin, uhapšen je danas u Svilajncu, u zajedničkoj akciji Bezbednosno-informativne agencije, Službe za otkrivanje ratnih zločina UKP MUP-a Republike Srbije, a u saradnji sa Tužilaštvom za ratne zločine.
22. 07. 2025. u 20:54

NAUČNICI U STRAHU - RIZIK OD NESTANKA: Ada Bojana i Bokokotorski zaliv u opasnosti - more nikada nije bilo takvo
NIVO Jadranskog mora će, prema projekcijama, do kraja veka porasti 35 centimetara (cm), što će ugroziti obalska područja, posebno područje Ade Bojane i delove Bokokotorskog zaliva, navodi se u prošlogodišnjem Nacrtu Nacionalnog plana Crne Gore za prilagođavanje na klimatske promene.
25. 07. 2025. u 08:55
Komentari (0)