SVESTRANI FILMSKI LAF: Odlazak reditelja Milivoja Miće Miloševića, vrsnog stvaraoca, kritičara, esejiste, erudite
AUTOR nekih od najvoljenijih filmova u istoriji jugoslovenske kinematografije, Milivoje Mića Milošević, koji nas je napustio u ponedeljak u 91. godini, za sobom je ostavio jedan sveobuhvatan spektakularan, ili dva pojedinačno sjajna opusa: jedan kao vrstan dokumentarista, a drugi kao reditelj nekih od ubedljivo najgledajnijih i verovatno najšire poznatih igranih ostvarenja.
Bio je istoričar umetnosti, urednik u "Borbi", erudita, filmski i likovni kritičar, esejista... Ipak, prva asocijacija na Miloševića ostaće nenadmašni filmski hitovi, izuzetno prepoznatljivog rediteljskog rukopisa - poput "Tesne kože", zasnovane na scenariju Siniše Pavića.
Najpoznatiji naš scenarista Pavić, za "Novosti", kaže da je izgubio velikog prijatelja i sjajnog i obrazovanog sagovornika, nikako ne samo reditelja koji je u velikoj meri unapredio i njegovu scenarističku karijeru, kroz saradnju na tri, odreda kultna projekta.
- Susreli smo se po izlasku mog romana "Višnja na Tašmajdanu" koji se Mići svideo i posle čega je poželeo da radi sa mnom - seća se Pavić. - Naša saradnja dala je vrlo srećne rezultate iako smo sasvim različito pristupali filmskom poslu i zanatu, i u prvom našem filmu "Nije nego" Mića je, u skladu sa svojim pristupom, celu stvar tretirao lagano, neobavezno, sa velikom slobodom improvizacije i mašte, dok sam ja insistirao na striktnom poštovanju scenarija. Posle toga smo imali raspravu, i dileme razrešili našavši nekakvu ravnotežu, a taj srednji pristup ostvaren je u filmu "Laf u srcu", jednom od prvih velikih hitova koji postaje najgledaniji sa 300.000 gledalaca u Beogradu.
Radeći na "Tesnoj koži" ostvarili smo potpunu međusobnu saglasnost i stvorili hit koji je premašio pola miliona gledalaca u Beogradu i do danas ostao najgledaniji film u jugoslovenskoj kinematografiji. Mića ga je, inače, snimio za samo 23 dana i film je bez ikakvog publiciteta, nemušto ušao u bioskope "Zvezda" i "Slavija" - i nije iz njih izašao punih pet meseci.
Scenarista Dimitrije Vojnov, koji sa velikim poštovanjem i nadahnućem govori i piše o Mići Miloševiću kao "intelektualcu u svetu pučke komedije", kaže da se upravo u toj odrednici sažima osnovna protivrečnost, ali i sama bit Miloševićevog habitusa.
- Mića je čovek koji je posve neočekivano dospeo u domen komercijalnog, popularnog filma, vrlo ozbiljan intelektualac koji je bivao prokažen kao autor filmova koji podilaze najnižem ukusu publike - navodi Vojnov. - Milošević je reditelj koji je ostvario dva neverovatno važna, izuzetna paralelna opusa unutar onoga što je radio. Najpre taj prebogat dokumentarni opus, koji ga je odveo i do Kana i Venecije, prepun filmova usmerenih ka socijalnim temama, životnim pričama, istoriji umetnosti ali i - što Miću čini posebno značajnim pionirom našeg filma - prvih domaćih dokumentaraca o sportu. Njegovi komercijalni filmovi, mahom komedije, gotovo uvek odišu i jakom dozom društvene kritike, i ovaj opus čine izuzetno gledani filmovi koji opstaju i danas - kada mi je sve jasnije da ih toliko uspešnim ne čine ni glumačke bravure niti scenaristički kalamburi, već upravo ta kritika društva koje se u godinama po smrti Tita raspada, dok ljudi podležu zapadnim vrednostima poput konzumerizma, a njihove potrošačke želje umnogome nadilaze njihovu produktivnost i mogućnosti.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)