HVALIO GA JE ČAK I KRLEŽA: Odlazak vrhunskog prevodioca, pesnika i esejiste Kolje Mićevića
BANjALUKA je za mene san i sada kada ne živim tu, ali je bila san i kada sam živeo u njoj, govorio je Kolja Mićević (1941 - 2020).
Usnio je poznati pesnik, esejista i vrsni prevodilac pre dve večeri u svom rodnom gradu i ostao u tom snu zauvek. Briljantni poliglota preminuo je od posledica korone u UKC RS u Banjaluci, gde je ležao poslednje dve sedmice.
Mićević je bio ugledni stanovnik Pariza koji je na francuskom jeziku oživeo Danteovu "Božanstvenu komediju". Od prevodilaštva stvarao je umetnost. Stefan Malarme, Federiko Garsija Lorka, Pol Valeri, Šarl Bodler, Fransoa Vijon, Viktor Igo, samo su neki od književnika čija je dela Mićević vrhunski prevodio. Na francuski je preveo "Riznicu" Bruneta Latinija, devet varijacija "Gavrana" Edgara A. Poa, kao i antologiju pesništva 19. veka Les saluts slaves, u kojoj su zastupljeni pesnici svih bivših jugoslovenskih republika.
"Čitao sam Vijona u originalu i u nekim našim prevodima, ali ovaj Kolja Mićević, za koga ne znam ni ko je ni odakle je, prepevao je to u ekavici izvanredno, upravo sjajno, i to je svakako datum u našem prevodilaštvu", rekao je Krleža.
Risojević: Neviđena energija
KNjIŽEVNIK i profesor Ranko Risojević podelio je dirljiv status na "Fejsbuku" kojim se oprašta od prijatelja:
- Bio sam mu i kum venčani, prijatelj, sagovornik, kritičar mnogih njegovih dela. Sinoć sam zanemeo od osećanja nemoći i jada nad gubitkom velikog prijatelja. Bio sam fasciniran njegovim radom koji nije imao granice i okvire, pun neviđene energije kucao je na svojoj starinskoj pisaćoj mašini po ceo dan i dobar deo noći. Bio sam gotovo utučen Koljinom energijom, posmatrajući sebe kao preispoljnu lenčugu. Bilo je gotovo nemoguće slediti stvaralački ritam ovog neobičnog čoveka zaljubljenog u svoj poziv.
Objavio je pesničke zbirke na srpskom - "Stopa sna", "Stanje nikoga", "Klavirint", "Vinovnik", "Eros in Melos" i na francuskom - L`Homme alarm, Le lit dfait, Monsieur le Serpent, kao i oglede iz prevodilaštva. Pripremio je za štampu i veliku "Lirsku istoriju evropske muzike - Đavolova kuća". Poslednjih godina prevodio je isključivo francuske srednjovekovne romane u stihu.
Kolja je bio pravi renesansni čovek. Ne samo pesnik i prevodilac sa francuskog, španskog, italijanskog..., nego i vrstan matematičar, koji je umeo ovu nauku da "upetlja" u svoju poeziju i eseje. Bio je i šarmer, a njegovi prijatelji svedoče da je od mladosti bio erudita pun energije, svestrani sportista, atleta. Trčao je, bacao koplje na Banjalučkom polju, hodao na rukama ogradom železničkog mosta, dok voz prolazi. Njegovi prijatelji će ga po tome i pamtiti. Ali, i po svenoćnim razgovorima u kojima se moglo čuti ono što nije samo - književnost. Kolja Mićević ostaće da traje u svom ogromnom delu onako kako je živeo i do poslednjeg odlaska - iz života.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (1)