NADMETANJE ZA KLASIKE: Novogodišnja aukcija galerije "Arte" održava se se 13. put,a ove godine, zbog epidemiološke situacije, prvi put onlajn
NOVOGODIŠNjA aukcija Galerije "Arte" zbog epidemiološke situacije, održaće se onlajn i to u utorak, od 18 časova, na portalu https://aukcije.arte.rs /. Dela koja će ova beogradska galerija ponuditi na svojoj 13. prodajnoj izložbi, još od 10. decembra mogu da se pogledaju u dva izložbena prostora, u Ulici kralja Milana 3 i na Andrićevom vencu 12.
Ponuđena dela sa potpisima Mladena Josića, Jovana Bijelića, Petra Lubarde, Marka Čelebonovića, Milana Konjovića, Mila Milunovića, Ivana Tabakovića, Miće Popovića, Petra Omčikusa i drugih, predstavljaju neka od značajnijih dostignuća u istoriji umetnosti ovog područja. Ali i radovi Ljubice Cuce Sokić, Nedeljka Gvozdenovića, Stojana Ćelića, Leonida Šejke, Dada Đurića, Vladimira Veličkovića, Ljube Popovića, Dušana Otaševića, Radomira Damnjanovića Damnjana, Predraga Peđe Neškovića...
Kao biser novogodišnje aukcije izdvajaju delo Jovana Bijelića "Rječno pristanište" iz 1933. godine.
- Tridesete godine 20. veka najplodonosnije su godine Bijelićevog stvaralaštva - kaže, za "Novosti", Drago Rakočević, istoričar umetnosti iz Galerije "Arte". - U tom periodu na njegovim platnima dominira raskošan koloristički sadržaj. Kao što se može videti na delu "Riječno pristanište", boje su blistave, intenzivne i sočne, sa visokim valerskim rasponima.
LUBARDIN "DUBROVNIK SA PLANINA"
U GALERIJI "Arte" izdvajaju i delo iz ranog perioda Petra Lubarde, "Dubrovnik sa planina", iz 1935. Nastalo je, kako kažu, posle slikarevog umetničkog angažovanja u Parizu i Rimu i probijanja na likovnom nebu. Neposredno pre nastanka ove slike, Lubarda je u Beogradu priredio dve samostalne izložbe 1933. i 1934. godine.
Ukazuju i na sliku "Devojka i jagnje" Lazara Vujaklije, čija se dela nalaze u svim značajnijim muzejima i javnim institucijama, a za koju je karakterističan simbolizam blizak slovenskoj mitologiji, kao i na tri dela Đorđa Andrejevića Kuna, jednog od pionira socijalne umetnosti kod nas i člana grupe "Zemlja":
- Kunova slika "Svedoci užasa", nastala je po okončanju rata, 1948, u trenutku kada su sećanja na stradanja još sveža - priča Rakočević. - Ekspresivnost likova i gotovo dokumentarni karakter predstave, ujedno su svedočenje i opomena ostavljena kao lekcija budućim naraštajima. Ne zaboravljajući sve strahote rata, Kun 1957. radi drvorez u čast "Onih koji su se vratili". U skladu sa obnovom zemlje, Kun se optimistički osvrnuo na fenomen radnih akcija, predstavom dva omladinca koja rade na izgradnji pruge.
Za ljubitelje crtačkog stvaralaštva pripremili su, otkriva sagovornik, dela naših velikana poput Save Šumanovića, Ivana Radovića, Mila Milunovića, Ivana Tabakovića, Nadežde Petrović...
- Među njima su i dva sjajna crteža većeg formata, na kojima se vidi majstorstvo umetnika Ilije Šobajića, koji se kao daltonista, prirodno opredelio za crtačko-grafičku delatnost - zaključuje sagovornik.
Početna cena radova Lubarde, Radovića, Murata, Čelebonovića, Milosavljevića, Šejke, Tabakovića, Ćelića, Šejke, može da se dobije na upit, a među 174 lota, najskuplja dva, od onih čije su startne vrednosti objavljene, su "Kompozicija sa crnim tačkama" Dragoša Kalajića - 9.500 evra, i "Sremski Karlovci" Milana Konjovića - 12.500 evra.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)