"VELIKA IZA" PONOVO MEĐU BEOGRAĐANIMA. U Galeriji SANU, od četvrtka, izložba dela dalmatinskog slikara Vlaha Bukovca (1855- 1922)
INSPIRISAN popularnim bulevarskim romanom Aleksisa Buvijea o čuvenoj kurtizani, akt "Velika Iza" doneo je munjevitu popularnost dalmatinskom slikaru Vlahu Bukovcu (1855-1922), kada ga je prvi put izložio na pariskom Salonu 1882. godine.

Slika Vlaha Bukovca
Novine su donosile naslove: "Vrhunac Salona!", a fotografska reprodukcija slike, koja se danas čuva u Spomen- zbirci Pavla Beljanskog, prodata je u hiljadama primeraka. Sedam godina nakon što je prvi put gostovala u Domu vojske Srbije, kao deo novosadske kolekcije, "Velika Iza" ponovo će biti među Beograđanima, od četvrtka u Galeriji SANU, na izložbi "Vlaho Bukovac - slikarstvo neprolazne lepote".
Dve godine pripremana postavka, svojevrsna retrospektiva autora koji je ostavio duboki trag i u našoj kulturi, a čiji je autor dr Igor Borozan, vanredni profesor na Odeljenju za istoriju umetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu, bila je planirana za april mesec. Međutim, mere zatvaranja donete u prvom, prolećnom talasu pandemije - odložile su je.
Zamišljeno je da izložba prati sve značajne delove Bukovčevog stvaralaštva i života, pa će se tako na njoj naći dela koja je radio u Parizu (uz "Veliku Izu" i portet kraljice Natalije, koji se čuva u Narodnom muzeju i "Andromeda" iz Narodne galerije u Ljubljani), Zagrebu (portet Aleksandra Obrenovića, diptih "Ikar i Dedal"... ) i Pragu (poput "Bele ropkinje", "Velikog kajanja" i "Ružičastog sna" iz Dvorskog komlpeksa na Dedinju).
Istovremeno, postavka bi trebalo da prikaže i konstantne mene u opusu ovog autora, a prati je i naučno-stručna monografija profesora Borozana pod imenom "Umetnički preobražaji Vlaha Bukovca u kontekstu evropskog slikarstva". Izložene slike, na kojima je u skladu sa načelima skikareve estetike predstavljena idealizovana priroda, nastale su od 1878. do 1922. godine. Ali, one u sebi nose i karakteristike umetnosti toga vremena - simbolizma, orijentalizma, naučnog pozitivizma, i njenog stilskog izraza - akademskog realizma, odnosno divizionizma i impresionizma.
Izbor dela čime portreti, vladarski portreti, aktovi i žanr scene. Činjenica da se izložba odvija u Galeriji SANU simbolično potvrđuje slikarevu pripadnost Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Naime, Bukovac je za dopisnog člana Srpskog učenog društva izabran 1884, za počasnog člana Srpske kraljevske akademije 1892, a za redovnog člana Srpske kraljevske akademije 1905. godine.
Ali, njegove veze sa Srbijom su složenije. Portretisao je članove obe naše dinastije (od ranih dolazaka na dvor kralja Milana i poslednjih Obrenovića u Smederevu, do kontakata sa vladarima dinastije Karađorđević), neka od svojih dela potpisao je ćirilicom, a u Pragu je bio profesor mnogim ovdašnjim slikarima.
Rođen kao Bijađo Fagjoni (Biagio Faggioni) u Cavtatu, od oca Avgustina i majke Marije (devojačkog prezimena Perić), zbog skromnih prilika u kojima je rastao, rano se otisnuo u svet. Prvo sa stricem u Ameriku, odakle se u Cavtat vratio kada mu je bilo 15 godina. Potom je, kao pomorac, dve godine plovio na liniji Carigrad - Odesa - Liverpul, a potom se sa bratom zaputio u Peru, a odatle u San Francisko. Kada je ponovo stigao kući, njegov slikarski dar zapazio je dubrovački pesnik Medo Pucić, koji mu je pomogao da ode na školovanje u Pariz. U Gradu svetlosti je, po ugledu na Pucića, slovenizovao svoje ime i prezime u Vlaho Bukovac. A onda je nastala "Velika Iza"...
IZ SRBIJE I REGIONA
POSTAVKU najvećim delom čine Bukovčeva dela iz domaćih umetničkih zbirki, i to beogradskih - Narodnog muzeja, Umetničke kolekcija Dvorskog kompleksa na Dedinju, Muzeja Jugoslavije, Medija centra "Odbrana", Doma Jevrema Grujića; zatim novosadskih - Spomen-zbirke Pavla Beljanskog i Galerije Matice srpske, kao i iz Muzeja rudničko-takovskog kraja iz Gornjeg Milanovca. Iz regiona je pozajmljen petnaest dela, koja pripadaju Modernoj galeriji u Zagrebu, Narodnoj galeriji u Ljubljani, Bukovčevom muzeju u Cavtatu, Srpskoj crkvenoj opštini u Dubrovniku i privatnim kolekcijama.
PRAŠKI ĐACI
OSTALO je zabeleženo da je Bukovac u Pragurado primao Srbe "na školovanje kako kod kuće, tako i u ateljeu". Među njegovim učenicima, između ostalih bili su Pero Popović, Todor Švrakić, Branko Raulović, Vladimir Novosel, Mihajlo Milovanović, Aleksandar Šaca Lazarević, Ljubiša Valić, Branko Jevtić, Milan Arsić Daskalo, Miloš Golubović, a među najpoznatijim Jovan Bjelić, Milan Konjović i Kosta Hakman.
Preporučujemo

"RECITE MI..." Tramp se nagnuo ka Porošenku, pa mu postavio pitanje koje ga je ostavilo u čudu
AMERIČKI lider Donald Tramp je tokom svog prvog predsedničkog mandata pitao bivšeg ukrajinskog lidera Petra Porošenka o tome da li je Krim Rusija.
13. 04. 2025. u 15:45

MAKRON POSLE RUSKOG NAPADA: Hitno nam je potreban mir
RUSKI raketni napad na grad Sumi na severu Ukrajine naglašava hitnu potrebu za nametanjem primirja Rusiji, izjavio je danas predsednik Francuske Emanuel Makron.
13. 04. 2025. u 15:34

PRAVAC BEOGRAD: Hrvatski pevač posle hapšenja stigao u Srbiju - Mile Kekin došao dan posle skandala
MILE Kekin je uhapšen u petak ujutru, a posle ispitivanja u USKOK-u pušten je na slobodu, nakon što je izneo svoju odbranu.
12. 04. 2025. u 20:23
Komentari (0)