UMETNOST JE STVARALA OD SVEGA ŠTO JE DOTAKLA: Retrospektivna izložba slikarke Mire Brtke (1930 - 2014) u Muzeju grada Beograda
U PROSTORU Muzeja grada Beograda, u Resavskoj 40b, oko tri stotine eksponata, zaokružiće priču o svestranoj umetnici Miri Brtki (1930-2014), sa osvrtom na njeno likovno stvaralaštvo, ali i na kreativnost koju je ispoljila kao filmska režiserka, kostimografkinja, aktivistkinja.
Retrospektivnu postavku nazvanu "Refleksije", posvećenu autorki koja je bila jedan od nosilaca novih tendencija u srpskoj savremenoj umetnosti druge polovine prošlog veka, organizuje fondacija sa njenim imenom i Muzej grada Beograda, a biće otvorena od 17. marta do 21. aprila.
Na jednom mestu biće tako sakupljeni odabrani radovi nastali tokom pedesetogodišnje karijere, od 1964, kada je imala prvu samostalnu izložbu u Rimu, do retrospektive "Nestabilne ravnoteže", priređene u MSUV, 2012. godine. Izložba će prikazati neka od njenih najreprezentativnijih dela, poput serije slika u duhu postenformela, ali i ostvarenja u kojima se bavila istraživanjem svetlosti i boje, sarađujući sa grupom Illumination, pod mentorstvom japanskog umetnika Nobuja Abea. Deo postavke je i ciklus "Belih slika", za koje su karakterestične geometrijske forme, kao i dela iz serije "Lineari" i "Čisto slikarstvo".
Na autentičan način, ova umetnica koristila je različite materijale - papir i tekstil, stvarala kolaže, asamblaže, objekte. Bavila se i skulpturom, a izložba obuhvata njene vajarske radove, od onih malog formata, do monumentalnih. Reč je o ciklusima, "Akumulacije", "Crvena skulptura", "Linearna skulptura", "Metamehanike", "Spolja-iznutra".
Unikatne "Mirine haljine"
PORED slikarstva, kolaža i skulpture, pozorišne i filmske režije, scenografije, kostimografije, animiranog filma, uspešno se bavila i modom (unikatne "Mirine haljine") i vezom. U ciklusu "Radovi s vezom" sarađivala je sa svojim sunarodnjakinjama, tkaljama - Slovakinjama. Osnovala je i umetničku asocijaciju "Biro bunker" u Staroj Pazovi.
Rođena u slovačkoj porodici u Novim Banovcima, gimnaziju, a potom i studije režije na Akademiji za pozorište i film završila je u Beogradu 1953. da bi u Rimu diplomirala na Akademiji lepih umetnosti, deceniju kasnije. Njeni slikarski počeci, sredinom šezdesetih godina 20. veka, odvijaju se u atmosferi italijanske umetnosti perioda "posle enformela", a od 1966. prelazi na kolorističku apstrakciju u slikama, kolažima i temperama na kartonu.
Prve samostalne izložbe u Jugoslaviji imala je u Muzeju savremene umetnosti u Novom Sadu i Salonu Muzeja savremene umetnosti u Beogradu 1971. godine, iako je veze sa beogradskom umetničkom scenom uspostavlja učešćem na Trijenalu 1967. i Oktobarskom salonu 1968. godine.
Bila je predana stvaralaštvu do poslednjeg daha, uprkos velikoj, ličnoj životnoj tragediji, koja ju je zadesila sredinom devedesetih: snimajući prve kadrove filma "Suton nad Beogradom", njen suprug režiser Dragan Kresoja, i sin, kamerman, Miloš Stefan Kresoja, poginuli su u helikopterskoj nesreći, na ušću Save u Dunav.
Radovi ove umetnice nalaze se u javnim zbirkama, poput Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, Muzeja savremene umetnosti u Beogradu, Muzeja grada Sarajeva, galerijama i muzejima u Trentu, Rimu, Istanbulu, kao i u privatnim kolekcijama. Skulpture Mire Brtke postavljene su u javnim prostorima u Vršcu, Kikindi, Apatinu, Staroj Pazovi, a o njoj je snimljeno više filmova i televizijskih emisija.
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
STARO VEROVANjE NAŠIH PREDAKA: Evo šta znači ukoliko je vedro i sunčano na Malu Gospojinu
U narodu se ovaj praznik slavi uz živopisne običaje...
21. 09. 2024. u 08:43
Komentari (0)