IN MEMORIAM - Živislav Žika Bogdanović (1932-1921): Simbol kulturnog i intelektualnog Beograda u drugoj polovini HH veka
AKO je iko bio simbol kulturnog i intelektualnog Beograda u drugoj polovini HH veka, otelovljenje najboljih tradicija i životvornog duha srpske i jugoslovenske prestonice, bio je to, u najboljem smislu Živislav Žika Bogdanović.
Nabrojati šta je sve postigao i kakve je rezultate imao u našem javnom i kulturnom životu, zauzelo bi prostor značajno veći od onoga koji nam je na raspolaganju i zato od toga odustajemo, svesni da su, naročito u protekloj nedelji, na uvid javnosti stavljene barem najvažnije činjenice iz njegovog života i rada. Kao vrstan esejist i kritičar širokog obzorja i bogate erudicije, od filma i bliskih medija, preko stripa do džeza, prevodilaštva i izdavaštva, književnosti i publicistike, enciklopedijski je poznavao sve ove oblasti, a kao urednik kulturne rubrike beogradskog NIN-a iz njegovih najboljih godina (1968-1976), često i kritičar i kolumnist ovog lista, bio je pouzdan arbitar kulturnog i umetničkog života.
Diplomirao je istoriju umetnosti, a stručno se usavršavao iz oblasti vizuelnih komunikacija na Univerzitetu Stenford u SAD. Kao dugogodišnji direktor Jugoslovenske kinoteke (1981-1990) dao je nemerljiv doprinos razvoju naše najvažnije nacionalne ustanove kao i našoj filmskoj kulturi u celini.
Nama, mlađim kolegama u polju "širenja filmske kulture", što je nekada bio zajednički zadatak i veliki stručni izazov, bio je drag mentor i učitelj. Vrhunski ogled u ovom poslu bila je njegova serija o delima iz istorije filma, nastala polovinom šezdesetih godina prošlog veka, u stvari zbirka od 18 visprenih studija o međašima jedne svetske antologije sedme umetnosti, kakvu do tada nismo imali i koje je docnije objavio pod naslovom "Od filma do filma" (1962-1966). Tu se moglo naći sve što smo tada želeli da znamo o savremenoj kinematografiji, kao što smo otkrivali celo istorijsko sazvežđe filma u njegovim studijama "Rađanje američkog zvučnog filma" (1965) i oproštajnom, testamentalnom delu "Prijatelji dragi, ne zaboravite stare filmove", koje se pojavilo prošle godine, u izdanju Jugoslovenske kinoteke.
Svetlim primerom odredio je koje uslove mora da ispuni svaki filmski kritičar. To su, pre svega, opšta kultura, zatim široko poznavanje teorije i prakse umetnosti, teorije filma i srodnih medija te opšte estetike, onda osnove analize filma kao naročite discipline duha, zamašan fond memorisanih filmova i neprekidno proučavanje autorskih doprinosa značajnih reditelja. Isto toliko važna je koncizna, jasna i razumljiva artikulacija same kritike, koja se obraća široj publici. Tu je Bogdanović bio nenadmašan, ali istom merom dopadljiv i privlačan kao izvrstan pisac i rasni publicist.
Njegove filmske kritike služe i danas kao obrazac stručne ocene filmske i televizijske prakse.
Preporučujemo
STRIP O SUPERMENU PRODAT ZA 3,25 MILIONA DOLARA: Kada se pojavio koštao svega 10 centi
08. 04. 2021. u 17:55
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
NAGE SLIKE: Zbog ovih radova je Melanija Tramp podigla glas (FOTO)
MELANIJA Tramp (54), bivša prva dama Amerike, osvrnula se na svoje golišave fotografije nastale tokom njene manekenske karijere. Lepa Slovenka iznela je stav o kontroverznim slikama u svojoj objavi na društvenim mrežama, vezanoj za njene predstojeće memoare pod nazivom "Melanija".
19. 09. 2024. u 18:20
Komentari (0)