BUKOVČEV "ŽIVOT": Zašto je biografija slavnog slikara, objavljena u Zagrebu, morala da se ponovo štampa na ćirilici
AUTOBIOGRAFIJU velikog slikara Vlaha Bukovca (1855-1922) pod naslovom "Moj život", sa predgovorom Marka Cara, objavila je izdavačka kuća "Gradac K".
Ova knjiga objavljena je prema izdanju Srpske književne zadruge iz 1924. godine. U odnosu na to izdanje, u ovom su izvršene manje izmene, ali su sačuvane sve osobine izvornog Bukovčevog jezika. Inače knjiga "Moj život" prvi put je objavljena 1918. godine u izdanju "Književnog juga" u Zagrebu.
U izdanju iz 1924, Marko Car u predgovoru piše:
"Ostaje mi još da nešto kažem o ovom izdanju. Ono je priređeno po rukopisu što ga je sam Bukovac pretprošle godine, u januaru mesecu, doneo sa sobom u Beograd, sa željom i namerom da ga ovde ponovo izda pismenima ćirilicom. Kažem ponovo, jer je prvo izdanje 'Mog života' štampano 1918. godine u Zagrebu, i to latinicom. Izgleda da je urednik toga izdanja, g. Božo Lovrić, svoj redaktorski zadatak suviše slobodno shvatio, jer se pisac uzalud mučio da u tom zagrebačkom izdanju svoje izvorno delo prepozna. Pokraj svih mogućih njegovih odlika, ono je nešto sasvim različito od Bukovčevog originala, s kojim se poklapa samo u hronologiji ispričanih događaja. To je pisca navelo da životopis ponovo štampa, i to na osnovu izvornog rukopisa, koji je zaista i upotrebljen za ovo izdanje".
Od "detinjstva i prvih koraka u životu", Bukovac opisuje put u Ameriku i "doživljaje u Novom svetu", povratak u domovinu, život u Parizu, dolazak na srpski dvor kod kralja Milana i kraljice Natalije, odslikava vreme provedeno u Zagrebu, Cavtatu, Beču, Pragu...
Pod uredništvom Branka Kukića, objavljen je i novi tematski dvobroj časopisa za književnost, umetnost i kulturu "Gradac", posvećen životu i delu Luisa Mamforda (1895-1990), čuvenog američkog istoričara, sociologa, filozofa i književnog kritičara, koji je priredio Aleksa Golijanin. Uz izbor Mamfordovih tekstova, po Golijaninovim rečima, naši čitaoci će uroniti u svet ovog jedinstvenog autora, tumača umetničkih i književnih dela, hroničara specifično američkog iskustva, jednog od poslednjih američkih javnih intelektualaca, vrhunskog akademskog predavača, radikalnog komunalističkog urbanistu i i još radikalnijeg društvenog kritičara.
Mamfordovo ogromno i razuđeno delo obeležavaju njegove čuvene studije o gradu, tehnologiji i kulturi: "Tehnika i civilizacija", "Kultura gradova", "Grad u istoriji", "Mit o mašini". Njegovu "Priču o utopijama" objavio je "Gradac K" 2009. godine.
Preporučujemo
LEGENDA KOJA ŽIVI: Biografija Kurta Kobejna iz pera njegovog menadžera Denija Goldberga
03. 03. 2021. u 11:34
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)