ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU: Za nemačkog doktora Vebera naše je pismo bilo "odmor za oči", a danas kao da žele da nestane
20. 04. 2021. u 10:10
ŠTALA se nalazila na vrhu brega, pokraj puta koji je povezivao nekoliko zaselaka. Bila je sva od drveta.
Naravno da je odmor za oci. Ja napisem na latinici na engleskom Ilic(Илић) prezime i odnesem u postu u Americi i ona ne moze d a procita. Pa reko jel to vase pismo ili nije. A odstampano na stampacu.
Povezane vesti

ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU Vodeći srpski lingvisti pitaju: Za šta se zalaže Maja Gojković?
Na Skupštini Republike Srbije održanoj 25. 3. 2021. godine, na kojoj su poslanici postavljali pitanja premijerki i ministrima, poslanik Vladan Glišić interesovao se o izmenama i dopunama Zakona o službenoj upotrebi jezika i pisama, kojima se štiti ćirilica. Na to je nejasan odgovor dala ministarka kulture i informisanja Maja Gojković, tvrde, za "Novosti", vodeći srpski lingvisti Miloš Kovačević, Aleksandar Milanović, Veljko Brborić i Sreto Tanasić. Njihov odgovor ministarki Maji Gojković prenosimo u celini.
13. 04. 2021. u 08:20

NAŠE DOBRO SLOVENSKO I PRAVOSLAVNO PISMO: Milovan Danojlić - rehabilitacija ćirilice je preduslov duhovnog oporavka i kulturne obnove
NAŠE dobro slovensko i pravoslavno pismo, sa kojim dišemo i pišemo, staro je više od hiljadu godina.
13. 04. 2021. u 15:24

MATIJA BEĆKOVIĆ ZA “NOVOSTI”: Moglo bi se desiti da Hrvatska pre usvoji zakon o ćirilici nego Srbija
U JEKU rasprava o zakonu o ćirilici i serije tekstova koje objavljuje vaš list o ćiriličkom pismu - ćirilica je s neočekivane strane dobila jedno značajno priznanje koje je salvama oduševljenja i odobravanja dočekano ne samo u Srbiji nego i u takozvanom regionu.
06. 04. 2021. u 10:19

DRŽAVI NE TREBA ZAKON O ĆIRILICI: U Sekretarijatu za zakonodavstvo kažu da je za zaštitu pisma dovoljna strategija razvoja kulture
OD zakona o zaštiti jezika i pisama, koji je trebalo da zaštiti ćirilicu od povlačenja pred sve agresivnijom latinicom i stranim izrazima, po svemu sudeći - nema ništa!
03. 04. 2021. u 10:00

TRAŽE ALIBI DA NE BRANE ĆIRILICU: Lingvisti kritikuju stav Sekretarijata za zakonodavstvo, koji je odbacio Predlog zakona o jeziku i pismima
NAKON što je Republički sekeretarijat za zakonodavstvo odbacio postojeći predlog zakona o zaštiti jezika i pisma i poručio da će morati da se piše novi tekst, lingvisti su ocenili da je taj postupak primer državne nebrige, neznanja, arogancije i ignorisanja struke kad su posredi identitetska pitanja.
02. 04. 2021. u 10:00

ZAKON O ĆIRILICI MORA NA POPRAVNI: Republički sekretarijat za zakonodavstvo odbacio propis o pismu, kažu da prelazi okvire službene upotrebe
AKO Srbija želi da dobije zakon o zaštiti jezika i pisma, postojeći predlog koji nekoliko godina čami u fiokama, moraće, po svemu sudeći, biti promenjen. A tog posla moraće da se lati Ministarstvo kulture i informisanja.
01. 04. 2021. u 11:00

KNJIŽEVNA KRITIKA - JEZIČKA KULTURA: Sreto Tanasić, "Tako sam govorio zarad sutra", "Čigoja"
U KNjIZI intervjua prof. dr Sreto Tanasić odgovara na najznačajnija pitanja u vezi sa savremenim srpskim književnim jezikom i procesima koji se u njemu odvijaju, kao i na pitanja o ćirilici.
30. 03. 2021. u 15:59

ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU: Nevidljivi cenzori
HOĆEMO li čekati da srpski jezik bude manjinski, pa da onda o njemu vodimo brigu
30. 03. 2021. u 12:32

INTERVJU Miro Vuksanović: Zahvatila nas je rijaliti prostota
AKADEMIK Miro Vuksanović nedavno je objavio dve knjige - putopisni dnevnik "Brojčanik" ("Laguna") i autopoetička sabiranja "Razgovor s Nemanjom" (UK Crne Gore), objavljena kao deo nagrade "Marko Miljanov", koja će mu biti uručena kad epidemiološke okolnosti to dozvole. Ova samosvojna i osobena dela duboko su lična, na neki način autobiografska.
28. 03. 2021. u 13:00

ZAŠTO DRŽAVA NE ŠTITI ĆIRILICU: Srpska malograždanica
SRBI su u 18. veku, znamo, preuzeli od Rusa i prilagodili srpskom glasovnom sastavu rusku građansku ćirilicu, graždanicu.
23. 03. 2021. u 13:11
Najnovije iz rubrike

TAJNA ISTORIJA BRITANSKOG PISCA - ŠPIJUNA: Pripadao mreži "vojnika-esteta" zaduženih kulturnu diplomatiju i tajne operacije
OBJAVLjIVANjE knjige "Vreme darova - Pešice do Konstantinopolja: od Huka u Nizozemskoj do Srednjeg Dunava" ("Službeni glasnik"), veličanstvenog putopisa kroz surovu stvarnost međuratne Evrope i fatamorgane umirućeg sveta evropskog "Bel epoka" prvi je korak ka otkrivanju tajne istorije pisca - viteza britnske krune ser Patrika Li Fermora, umetnika, bonvivana i tajnog agenta, ratnog heroja odlikovanog najvišim ordenima, helenofila čiji je dugi život do kraja bio duboko isprepletan sa "balkanskim poslovima".
10. 09. 2025. u 12:07

SVE ŠTO JE RADIO, BILO JE NA PONOS SRPSKOM RODU: Joca Savić, slavni pozorišnik koji je zadužio nemački teatar, nije zaboravio svoje poreklo
REFORMATOR nemačkog teatra, nosilac titule kraljevskog reditelja i osnivač Šekspirove pozornice, nikad nije zaboravio svoje srpsko poreklo: ipak, o glumcu, reditelju i pozorišnom pedagogu Joci Saviću (Novi Bečej 1847 - Minhen, 1915) u zavičaju i dan-danas se nedovoljno zna, osim u užim pozorišnim krugovima.
09. 09. 2025. u 15:45

FESTIVAL STRIPA U ZRENJANINU
Tradicionalni, šesnaesti po redu Stripolis, festival stripa u Zrenjaninu, održaće se od 18. do 20. septembra u Kulturnom centru.
09. 09. 2025. u 09:30

"NEMAM POTREBU DA IDEM NEKIM LAKŠIM PUTEM": Intervju Brankica Sebastjanović, glumica
PRED sam kraj sezone na Večernjoj sceni Pozorišta lutaka "Pinokio" premijerno je izvedena predstava "Dnevnik Ane Frank" u režiji Stevana Bodrože. A glavna junakinja, neočekivano, ima dva lica: Brankice Sebastijanović i lutke rađene po njenom liku. Ali, obe su s nimalo lakim zadatkom - da ispričaju tragičnu priču o maloj jevrejskoj devojčici, sakrivenoj na amsterdamskom tavanu tokom Drugog svetskog rata...
08. 09. 2025. u 13:07

SVA RASKOŠ OBRENOVIĆA U SJAJU SVEĆNJAKA: Na aukciji u Nemačkoj, za Istorijski muzej Srbije, kupljen dragocen srebrni predmet sa dvora
NA AUKCIJI kuće Schloss Ahlden iz Nemačke juče je otkupljen srebrni svećnjak sa dvora Obrenovića, kako bi bio vraćen u Srbiju. Prema rečima ministra kulture Nikole Selakovića, reč je o do sada najvećem predmetu od srebra koji je pripadao srpskom dvorskom mobilijaru ove dinatsije, a obogatiće zbirku Istorijskog muzeja Srbije.
05. 09. 2025. u 23:24
Komentari (2)