POGLED ISKOSA: Refleksije Mire Brtke
NAJKVALITETNIJA izložba u glavnom gradu i regionu je velika retrospektiva radova Mire Brtke (Novi Banovci, 1930. - Beograd, 2014) u Muzeju grada Beograda.

Foto: Privatna arhiva
Ona je ponos srpske i slovačke umetnosti, ali je tek sada otkrivamo.
Njena karijera je uspešno ostvarena u Rimu, gde je imala atelje do 2003. godine. Diplomirala je 1955. godine režiju na beogradskoj Akademiji za pozorišnu i filmsku umetnost i 1959. otišla u Rim, gde je primljena na Akademiju lepih umetnosti. Rim je šezdesetih godina prošlog veka bio centar modne, filmske i muzičke industrije, sa jakom likovnom scenom. Bila je asistent režije kod Latuade, radila je na igranim, dokumentarnim i animiranim filmovima.
Brtka je bila u rimskoj kulturnoj eliti bliska sa Đulijom Karlom Arganom, najvećim italijanskim istoričarem umetnosti, gradonačelnikom Rima, dadaistom Hansom Rihterom, Patrikom Valdbergom, velikim poznavaocem nadrealizma, i drugima. Nije bila u društvu Ćelića i Srbinovića pa ovde nije ni mogla da uspe. Postavlja se, međutim, drugo pitanje. Učestvovala je na Oktobarskom salonu i Trijenalu jugoslovenske umetnosti, za nju se moglo znati ovde. Kako i zašto na takvu istaknutu pojavu, ne samo u srpskoj već evropskoj modernoj umetnosti, Muzej savremene umetnosti, koji prati nove tendencije, nije obratio pažnju?
Ova sjajna retrospektivna izložba trebalo je da se održi u tom muzeju, ali dok njegovim zaposlenima trebaju dve-tri godine samo da uzmu u razmatranje i izlagački plan neku izložbu, dok primaju plate ništa ne radeći, privatna inicijativa u vidu Fondacije "Mira Brtka" je ceo zamašan posao oko organizacije prve njene ovakve izložbe u Beogradu, objavljivanja obimne monografije na 414 strana, na srpskom i engleskom jeziku, obavila u kratkom roku. Na izložbi se može pronaći i propratni materijal o ovoj umetnici, kakav imaju veliki muzeji povodom kapitalnih izložbi.
Krajnje dobro rešena postavka eksponata, na kojoj deluje da se nijedna slika nije mogla naći na drugom mestu, rezultat je iskustva beogradskog galeriste Miroslava Rodića Žuće, koji je decenijama uspešno vodio Nacionalnu galeriju. Veliku pomoć u ostvarenju izložbe dala je "Arte" galerija, koja u našem glavnim gradu ima nekoliko prostora i predstavlja najuspešniji novi srpski galerijski projekat, kao jedna od retkih sposobnih da organizuje velike izložbe i objavljuje kapitalne monografije.
Direktor "Arte" galerije Ivan Mitić i Miroslav Rodić, koji četrdeset godina nenametljivo, u pozadini, stoji iza mnogih značajnih izložbi i publikacija, idealan su par i motorna snaga Fondacije "Mira Brtka". Privatna inicijativa stvara tamo gde je državna zakazala. Reč je o megaizložbi, kakvu ni Muzej grada Beograda nije imao do sada, vode se pregovori o njenom preseljenju u Slovačku, možda i Rim, a na veliko interesovanje publike izložba "Refleksije. Mira Brtka" produžena je do 9. maja.
Preporučujemo

MAČKA U KRILU MONA LIZE: Izložba belgijskog strip umetnika na Jelisejskim poljima (FOTO)
20. 04. 2021. u 15:05

IZLOŽBA PETRA POPOVIĆA-PIROSA: Nova postavka u Narodnom muzeju u Kruševcu
15. 04. 2021. u 16:57

"OTISAK" SIMBOL TRAGA U VREMENU: Izložba Martine Đorđević u KC „Laza Kostić“ u Somboru
14. 04. 2021. u 16:56

VEŠTAK OTKRIO JEZIVE DETALjE O DEČAKU UBICI: Evo zašto je Kosta pucao na čuvara škole, nije ga potreslo saznanje koga je sve ubio
ZAKLjUČILI smo da je Kosta bio sposoban da upravlja svojim postupcima u vreme izvršenja zločina i da ta sposobnost nije bila bitno smanjena. Postoji jedna kratkotrajna ometenost, za period u učionici za koji on kaže da nema sećanja, ali on je sve radio po planu. To ukazuje da je on upravljao svojim postupcima.
05. 06. 2025. u 17:05

SRPSKA POSLA: Nikola Jokić zapanjio svet! Vratio se u Srbiju i uradio OVO (VIDEO)
NIKOLA Jokić je najbolji košarkaš planete, ali dajte mu loptu i biće najbolji u svakom sportu. To je pokazao još jednom.
08. 06. 2025. u 08:54

VRTOGLAVA SUMA: Koliku nacionalnu penziju prima Ljiljana Blagojević
JEDNA od naših najistaknutijih dramskih umetnica Ljiljana Blagojević otišla je u penziju, a nalazi se među dvadesetčetvoro umetnika, koji će primaju nacionalnu penziju za doprinos kulturi.
07. 06. 2025. u 11:30
Komentari (0)