POGLED ISKOSA: Refleksije Mire Brtke
NAJKVALITETNIJA izložba u glavnom gradu i regionu je velika retrospektiva radova Mire Brtke (Novi Banovci, 1930. - Beograd, 2014) u Muzeju grada Beograda.
Ona je ponos srpske i slovačke umetnosti, ali je tek sada otkrivamo.
Njena karijera je uspešno ostvarena u Rimu, gde je imala atelje do 2003. godine. Diplomirala je 1955. godine režiju na beogradskoj Akademiji za pozorišnu i filmsku umetnost i 1959. otišla u Rim, gde je primljena na Akademiju lepih umetnosti. Rim je šezdesetih godina prošlog veka bio centar modne, filmske i muzičke industrije, sa jakom likovnom scenom. Bila je asistent režije kod Latuade, radila je na igranim, dokumentarnim i animiranim filmovima.
Brtka je bila u rimskoj kulturnoj eliti bliska sa Đulijom Karlom Arganom, najvećim italijanskim istoričarem umetnosti, gradonačelnikom Rima, dadaistom Hansom Rihterom, Patrikom Valdbergom, velikim poznavaocem nadrealizma, i drugima. Nije bila u društvu Ćelića i Srbinovića pa ovde nije ni mogla da uspe. Postavlja se, međutim, drugo pitanje. Učestvovala je na Oktobarskom salonu i Trijenalu jugoslovenske umetnosti, za nju se moglo znati ovde. Kako i zašto na takvu istaknutu pojavu, ne samo u srpskoj već evropskoj modernoj umetnosti, Muzej savremene umetnosti, koji prati nove tendencije, nije obratio pažnju?
Ova sjajna retrospektivna izložba trebalo je da se održi u tom muzeju, ali dok njegovim zaposlenima trebaju dve-tri godine samo da uzmu u razmatranje i izlagački plan neku izložbu, dok primaju plate ništa ne radeći, privatna inicijativa u vidu Fondacije "Mira Brtka" je ceo zamašan posao oko organizacije prve njene ovakve izložbe u Beogradu, objavljivanja obimne monografije na 414 strana, na srpskom i engleskom jeziku, obavila u kratkom roku. Na izložbi se može pronaći i propratni materijal o ovoj umetnici, kakav imaju veliki muzeji povodom kapitalnih izložbi.
Krajnje dobro rešena postavka eksponata, na kojoj deluje da se nijedna slika nije mogla naći na drugom mestu, rezultat je iskustva beogradskog galeriste Miroslava Rodića Žuće, koji je decenijama uspešno vodio Nacionalnu galeriju. Veliku pomoć u ostvarenju izložbe dala je "Arte" galerija, koja u našem glavnim gradu ima nekoliko prostora i predstavlja najuspešniji novi srpski galerijski projekat, kao jedna od retkih sposobnih da organizuje velike izložbe i objavljuje kapitalne monografije.
Direktor "Arte" galerije Ivan Mitić i Miroslav Rodić, koji četrdeset godina nenametljivo, u pozadini, stoji iza mnogih značajnih izložbi i publikacija, idealan su par i motorna snaga Fondacije "Mira Brtka". Privatna inicijativa stvara tamo gde je državna zakazala. Reč je o megaizložbi, kakvu ni Muzej grada Beograda nije imao do sada, vode se pregovori o njenom preseljenju u Slovačku, možda i Rim, a na veliko interesovanje publike izložba "Refleksije. Mira Brtka" produžena je do 9. maja.
Preporučujemo
MAČKA U KRILU MONA LIZE: Izložba belgijskog strip umetnika na Jelisejskim poljima (FOTO)
20. 04. 2021. u 15:05
IZLOŽBA PETRA POPOVIĆA-PIROSA: Nova postavka u Narodnom muzeju u Kruševcu
15. 04. 2021. u 16:57
"OTISAK" SIMBOL TRAGA U VREMENU: Izložba Martine Đorđević u KC „Laza Kostić“ u Somboru
14. 04. 2021. u 16:56
KAKO SU EKSPLODIRALI PEJDžERI KOD GOTOVO 3.000 LjUDI? Postoje dve teorije, a jedna je posebno zastrašujuća
OKO 2.800 ljudi, među kojima i veliki broj pripadnika libanskog oružanog pokreta Hezbolah, koji podržava Iran, kao i lekari, povređeni su u utorak nakon što su im eksplodirali pejdžeri kojima su komunicirali.
17. 09. 2024. u 21:06
OŠTRO UPOZORENjE MOSKVE BAJDENU, ŠOLCU I MAKRONU: Moćnije oružje od vašeg je spremno
PREDSEDNIK SAD Džozef Bajden, nemački kancelar Olaf Šolc i predsednik Francuske Emanuel Makron mogu isprovocirati sukob koji može dovesti do nepovratnih posledica, rekao je danas predsednik Dume Rusije Vjačeslav Volodin na plenarnoj sednici.
17. 09. 2024. u 17:35
OSMANLIJE SU UČILE SRPSKI: Koje naše reči Turci i danas koriste
KADA se povede razgovor o srpskom jeziku često se govori o turcizmima, odnosno rečima koje su iz turskog ušle u naš jezik i tu se "odomaćile" tokom viševekovne otomanske prisutnosti u Srbiji. Međutim, malo se zna da su i naša kultura i jezik imali značajan uticaj na turski. Jedan od pokazatelja istorijskog značaja srpskog jezika jeste, između ostalih, i njegov status u Osmanskom carstvu.
21. 09. 2024. u 19:21
Komentari (0)