RASIPANJE HRANE: Globalni problem koji ima duboke ekološke, ekonomske i socijalne posledice

Novosti online

29. 09. 2024. u 11:05 >> 11:13

RASIPANjE hrane je globalni problem koji ne utiče samo na dostupnost hrane i glad, već ima i duboke ekološke, ekonomske i socijalne posledice.

РАСИПАЊЕ ХРАНЕ: Глобални проблем који има дубоке еколошке, економске и социјалне последице

Foto: Shutterstock

Prema podacima Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO), gotovo trećina proizvedene hrane za ljudsku potrošnju baci se ili izgubi svake godine, što iznosi oko 1,3 milijarde tona. Ovaj gubitak hrane događa se na različitim nivoima lanca snabdevanja: u fazi proizvodnje, transporta, prerade, skladištenja i, na kraju, u domaćinstvima i restoranima.

Globalno, oko 13,2 posto proizvedene hrane gubi se između žetve i maloprodaje, dok se procenjuje da se 19 posto ukupne globalne proizvodnje hrane baca u domaćinstvima, u prehrambenim uslugama i u maloprodaji zajedno.

Saznajte više na OVOM LINKU.

Problem je izražen kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju, s tim što se u razvijenim zemljama veći deo hrane baca u fazi distribucije i potrošnje, dok je u zemljama u razvoju problem više vezan za fazu proizvodnje i skladištenja, zbog slabijih tehnoloških resursa i infrastrukture.

Posledice rasipanja hrane

Rasipanje hrane ima značajne ekološke posledice.

Proizvodnja hrane zahteva ogromne količine vode, energije i zemljišta, a kada hrana završi kao otpad, ti resursi su izgubljeni. Na primer, prema podacima FAO-a, oko 250 kubnih kilometara vode godišnje se koristi za proizvodnju hrane koja se na kraju ne konzumira. Takođe, bacanje hrane doprinosi emisiji gasova staklene bašte, jer kada hrana propada, oslobađa metan – gas koji ima mnogo veći potencijal za zagrevanje atmosfere od ugljen-dioksida. S ekonomske strane, bacanje hrane predstavlja rasipanje vrednih resursa i investicija. Prema procenama, globalni ekonomski gubici usled bacanja hrane iznose oko 940 milijardi dolara godišnje. U kontekstu globalne gladi, koja pogađa oko 820 miliona ljudi, ovi gubici dodatno naglašavaju potrebu za efikasnijim sistemima upravljanja hranom.

Smanjenje rasipanja hrane doprinosi smanjenju emisija gasova s efektom staklene bašte, kao i boljem upravljanju prirodnim resursima, čime se podržava postizanje održive budućnosti i ostvaruje jedan od Globalnih UN Ciljeva održivog razvoja – 12 Odgovorna potrošnja i proizvodnja.

Inicijative i rešenja

Smanjenje gubitaka hrane zahteva zajedničke napore na svim nivoima društva – od vlada i privatnog sektora, do individualnih potrošača. Inovacije u poljoprivrednim tehnologijama, bolji sistemi za skladištenje i transport, kao i podizanje svesti među potrošačima o važnosti pravilnog upravljanja hranom, ključni su elementi u borbi protiv ovog problema. U mnogim zemljama već su pokrenute inicijative za redistribuciju viška hrane, kao što su banke hrane, koje sakupljaju hranu od proizvođača, supermarketa i restorana i distribuiraju je onima kojima je potrebna. Takođe, brojne organizacije rade na podizanju svesti o važnosti planiranja obroka, pravilnog čuvanja hrane i smanjenja prekomerne kupovine.

Uloga obrazovanja i medija je ključna u stvaranju promena na individualnom nivou. Pogledajte aplikaciju koja vam može ukazati kako male promene u vašem svakodnevnom životu, mogu učiniti mnogo za našu planetu AWorld for Act Now.

Potrošači moraju biti svesni posledica svojih izbora kada je u pitanju bacanje hrane, i podstaknuti da usvoje održivije navike – poput kompostiranja, pravilnog skladištenja hrane i smanjenja potrošnje proizvoda s kratkim rokom trajanja. 

BONUS VIDEO: PRIMERI IZ JAPANA

Pratite nas i putem iOS i android aplikacije

Pratite vesti prema vašim interesovanjima

Novosti Google News
MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka

MLADIĆI ROĐENI OVE GODINE ĆE PRVI U VOJSKU: General Mojsilović otkrio sve detalje o služenju vojnog roka

NAČELNIK Generalštaba Vojske Srbije general Milan Mojsilović rekao je u emisiji "Takovska 10" da Srbija kasni sa uvođenjem obavezne vojne obaveze. Suština je da se izgradi odbrambeni kapacitet Srbije, svaki dan i svaku godinu koju čekamo, gubimo generacije mladih vojnika, rekao je general Mojsilović. U jednoj klasi računamo do 20.000 vojnika-regruta, na godišnjem nivou, dva i po meseca po pet hiljada njih u jednoj klasi, odnosno ciklusu, rekao je Mojsilović uz napomenu da će prvo biti regrutovani mlađi vojnici, počev od 2006. godišta.

25. 09. 2024. u 22:01

Komentari (0)

NOVA PRILIKA ZA MLADE U NIS-U: Peta sezona programa „NIS ENERGY”