AERODROMI BUDUĆNOSTI: Kako održive prakse oblikuju vazduhoplovstvo
SUOČENI sa globalnim izazovima klimatskih promena, vazduhoplovna industrija se sve više okreće ka održivim praksama kako bi smanjila svoj ekološki otisak.
Foto: Shutterstock
Održivo vazduhoplovstvo postaje ključno u smanjenju emisije ugljen-dioksida (CO2) i drugih štetnih gasova, uz istovremeno održavanje ekonomske efikasnosti i sigurnosti putnika. U ovoj tranziciji, aerodromi igraju ključnu ulogu, budući da su čvorišta koja povezuju vazduhoplovne aktivnosti sa lokalnim zajednicama i globalnim mrežama.
Vazduhoplovstvo trenutno doprinosi oko 2% globalnih emisija CO2, ali se očekuje da će se taj procenat povećati sa rastom broja putnika. Zbog toga, industrija mora pronaći načine da smanji emisije kroz inovacije i implementaciju novih tehnologija.
Električni i hibridni avioni takođe predstavljaju budućnost održivog vazduhoplovstva. Iako su ovi avioni još u fazi razvoja i testiranja, oni obećavaju značajno smanjenje emisija, posebno na kraćim letovima. Proizvođači poput Airbusa i Boeinga već rade na prototipovima koji bi mogli postati realnost u narednih desetak godina.
Aerodromi su kapija u naš svet i prvi utisak putnika o destinacijij
Aerodromi imaju ključnu ulogu u ovoj tranziciji, jer predstavljaju ulazne i izlazne tačke za milione putnika i tona tereta godišnje. Da bi smanjili svoj ekološki otisak, aerodromi širom sveta uvode niz održivih praksi.
Efikasne zelene inicijative uključuju energetski efikasnu infrastrukturu, usvajanje obnovljivih izvora energije i programe smanjenja otpada. Ove inicijative su vođene održivim gorivom za vazduhoplovstvo, flotom električnih vozila i korišćenjem pametnih tehnologija.
Energija i infrastruktura: Mnogi aerodromi prelaze na korišćenje obnovljivih izvora energije, poput solarnih panela i vetroparkova. Primer za to je amsterdamski aerodrom Schiphol, koji koristi 100% zelenu energiju iz vetroelektrana. Pored toga, modernizacija infrastrukture, uključujući energetski efikasne zgrade i osvetljenje, doprinosi smanjenju potrošnje energije.
Smanjenje otpada: Programi reciklaže i smanjenje upotrebe plastike postali su standard na mnogim aerodromima. Uvođenjem digitalnih tehnologija, aerodromi smanjuju potrebu za papirnim kartama i drugim materijalima, čime se dodatno smanjuje otpad.
Transport i povezanost: Promocija javnog prevoza i električnih vozila za putovanje do i sa aerodroma pomaže u smanjenju emisija. Aerodromi kao što je Heathrow u Londonu uvode električne autobuse i vozila za unutrašnji prevoz, čime doprinose čistijem vazduhu u okolini.
Zajednički napori i budućnost
Da bi održivo vazduhoplovstvo postalo stvarnost, potrebna je saradnja između vlada, industrije, akademskih institucija i nevladinih organizacija. Međunarodne organizacije poput Međunarodne organizacije civilnog vazduhoplovstva (ICAO) i Međunarodnog udruženja za vazdušni saobraćaj (IATA) igraju ključnu ulogu u postavljanju standarda i podsticanju inovacija.
U budućnosti, održivo vazduhoplovstvo neće biti samo opcija, već nužnost. Aerodromi kao ključni igrači u ovoj tranziciji moraju nastaviti da predvode primenom zelenih tehnologija i održivih praksi, kako bi obezbedili bolju i čistiju budućnost za sve nas.
Preporučujemo
NAPUSTILA GRAD I NA BABOVINI ODGAJA DECU: Mlada Beograđanka Aleksandra odlučila da se pre 14 godina vrati u planinsko selo Vlase kod Vranja
MOJ tata se ljutio na mene, govorio je, ja sam odatle otišao, a ti se vraćaš, ali ja sam odlučila i na kraju je život tako sve uredio da na mestu u planinskom selu Vlase, gde je njegova majka Ljubica odgajala trojicu sinova i jednu kćer, to sada radim i ja - započinje svoju po mnogo čemu neobičnu priču tridesetšetogodišnja učiteljica Aleksandra Ljubić, književnica, slikarka, supruga, odbornica u skupštini grada i, kako kaže, najvažnije mama Darka (14), Đorđa (10), Veljka (8) i Marijane (7).
10. 01. 2026. u 15:08
FRANCUSKA PRETI IZLASKOM IZ NATO-a: Glasanje u parlamentu, bes prema Trampu zbog Venecuele, Izraela i Grenlanda
FRANCUSKA je zapalila političku fitilj-bombu u samim temeljima NATO-a, u trenutku kada se globalne tenzije ubrzano prelivaju sa periferije na samu strukturu zapadnog bezbednosnog sistema.
10. 01. 2026. u 06:30
"PRIPADA NAMA - NE DANSKOJ, NI SAD" S Grenlanda poslata jasna poruka: "Niko nema pravo da odlučuje umesto nas"
LIDERI pet najvećih političkih partija Grenlanda objavili su zajedničko pismo u kojem naglašavaju da Grenland nije deo ni SAD ni Danske, već da pripada Grenlanđanima, i da zahtevaju od Sjedinjenih Američkih Država da nemaju nikakvu kontrolu nad tim ostrvom.
10. 01. 2026. u 11:52
Komentari (0)